Da prokomentira sve učestalije ątrajkove u BiH Mirela Bruk je zamolila direktora Međunarodne krizne grupe sa sjediątem u Sarajevu Marka Wheelera. Gospodina Wheeler odgovara na pitanje ąta je uzrok ovako velikom broju ątrajkova i ąta je potrebno uraditi kako bi se rijeąilo pitanje radnika u BiH.
Wheeler: Mislim da je interesantnije pitanje: zaąto ovaj problem ima tako malo utjecaja na politiku, jer se ątrajkovi deąavaju gotovo svakodnevno utojj zemlji i naravno oni odraľavaju to do koje mjere nisu rijeąena tolika pitanja postsociajlisitčkih i postratnih druątava. Privatizacija je u zastoju ili je neuspjela, postoji veliki broj radnika koji su zaposleni u firmama koje praktički niąta ne rade. Oni nisu zvanično nezaposleni, ali ne primaju plate i nemaju posla. Ovo jednostavno odraľava činjenicu da se ekonomska obnova za koju se činilo da će zaľivjeti odmah nakon rata zbog značajne dostave inostranog novca, jednostavno nije nikada desila. Moramo stoga računati na strukturalne ekonomske promjene ,uključujući smanjenje u proporcijama bruto druątvenog proizvoda, od kojeg se sada najveći dio troąi na finansiranje ogromne birokracije,a tek onda će biti mogućno platiti ostale drľavne uposlenike, te uliti povjerenje u investiranje u privatni sektor - dakle jedino u ąto vrijedi investirati u toj zemlji . To bi konačno otvorilo radna mjesta za sve one radnike koji trenutno nemaju posla u kompanijama koje su pod stečajem.
VOA:Visoki predstavnik U BIH je jučer pozvao gradane BiH da pokrenu javnu raspravu o troąkovima vlasti, navodeći izmedjuostaloga da BiH troąi 64 posto svog bruto druątvenog proizvoda za političare i birokraciju, u poređenju sa recimo 43 posto koliko troąi Slovenija ili 31 posto koliko troąi Albanija. Gospodina Wheelera smo zamolili da prokomentira kako se koątanja vlade moľe prebaciti na isplate plata radnicima.
Wheeler: Pa ,da imamo manju i efikasniju vladu u BiH ,koja brľe reagira, a ne 12, 13 nivoa vlasti u zemlji; da imamo, dakle, kompetentniju vlast koja koąta manje, bilo bi moguće viąe novca uloľiti u stvarne poslove i plaćanje radnika u javnim sluľbama, nastavnika i ljekara, recimo, koji stalno ątrajkuju jer im se ne isplaćuju plate, kao i penzionera koji ne primaju dovoljne penzije , posebno u RS. Bilo koja diskusija koja se tiče administrativne reforme, smanjenja nivoa vlasti u BIH, je u stvari način da se kaľe da je potrebnu pitanje dovesti trenutni Ustav.
VOA: Direktor ICG u Sarajevu za bh vladu preporučuje sljedeće:
Wheeler: Drľavna vlast, a to je Vijeće Ministara BiH, je izuzetno siromaąna i oduzima vrlo mali procenat bruto drľavnog proizvoda ; problem u toj zemlji čine entiteti i kantoni koji progutaju ogromne količine novca,dok, dakle, drľavna vlast i općinska vlast dobijaju jako malo novca, a imaju velike odgovornosti. U ovom slučaju je ključ umanjti finansiranje entiteta i kantona, i čak se moľda potpuno rijeąiti rijeąiti , a omogućiti viąe ovlasti i novca drľavnim institucijama na vrhu i općinama koji se nalaze na dnu ljestvice. Međutim, sve se to onda upliće u strukturu Dejtonskog sporazuma, i bojim se da će biti jako teąko tako neąto uraditi.
