Rezultati jednog novog istraživanja, objavljeni ove sedmice, pokazuju da je zbog rata u Iraku znatno opala podrška Sjedinjenim Državama u pretežno muslimanskim zemljama, kao i da je nanesena šteta ugledu Ujedinjenih Naroda. Istraživanje takodje pokazuje da je taj sukob povećao jaz izmedju Amerikanaca i Evropljana, umanjio podršku ratu protiv terorizma i oslabio NATO Savez. Izvještava Meredith Buel.
Tokom istraživanja obavljenog nakon iračkog rata, Istraživački Centar Pew je utvrdio da je rat pojačao medjunarodnu zabrinutost u vezi sa Sjedinjenim Državama i politikom Bushove administracije. Direktor Centra Pew, Andrew Kohut, kaže da je jedan od najdramatičnijih nalaza tokom istraživanja bio negativan pogled na Sjedinjene Države medju muslimanima, koji je zahvatio od zemalja Srednjeg Istoka do muslimanskih populacija u Indoneziji i Africi. Od osam pretežno muslimanskih zemalja, koliko ih je bilo obuhvaćeno istraživanjem, gospodin Kohut kaže da je u sedam od njih narod zabrinut da bi njihova zemlja mogla biti napadnuta od strane američke vojske.
Podrška za Ameriku u muslimanskom svijetu dotakla je dno. Antagonizam prema Sjedinjenim Država je i dublji i širi nego ranije, kaže gospodin Kohut.
Prema rezultatima istraživanja, pad podrške Sjedinjenim Državama osjeti se i širom Evrope. Prije godinu dana, na primjer, više od 60 procenata Francuza i Nijemaca na Sjedinjene Države je gledalo pozitivno.
Nakon iračkog rata i oštrih nesuglasica sa Ujedinjenim Narodima, pozitivno gledanje na Ameriku opalo je na 45 procenata u Njemačkoj i 43 procenta u Francuskoj.
U Španiji, čija je vlada podržavala ovaj rat, samo 38 procenata ispitanika pozitivno gleda na Sjedinjene Države.
Direktor Istraživačkog Centra Pew, Anderw Kohut, kaže da su neslaganja u vezi sa iračkim ratom izazvala negativna osjećanja na obje strane Atlantika: Rascjep izmedju Amerikanaca i Zapadnih Evropljana jasno se produbio. Velika većina Evropljana kaže da želi da njihove zemlje sa Sjedinjenim Državama imaju manje bliske diplomatske i sigurnosne veze. Osjećanja su zategnuta sa obje strane Atlantika, i samo oko polovine, odnosno 52 procenta ispitanih Amerikanaca kaže da želi da sa Zapadnom Evropom ima i dalje bliske veze. To je za 10 poena manje od prošle godine kada je takve veze željelo 62 posto Amerikanaca.
U najvećem broju zemalja u kojima je vršeno istraživanje, ljudi kažu da malo vjeruju predsjedniku Bushu. Čak i u Sjedinjenim Državama, britanski premijer Toni Blair rangiran je bolje od predsjednika Busha, jer gospodin Blair ima jaku podršku medju opozicionim Demokratama, što gospodin Bush nema.
Uprkos rezervama prema predsjedniku Bushu, ljudi u većini zemalja podržavaju demokratski model slobodnog tržišta - kojeg simbolizuje Amerika. Čak i u pretežno muslimanskim zemljama ljudi kažu da demokratija zapadnog stila može funkcionirati u njihovim zemljama.
Ovo istraživanje je obavljeno pod predsjedavanjem bivše američke državne tajnice Madeleine Albright. Gospodja Albright kaže da je zabrinuta rezultatima istraživanja jer oni pokazuju da se ljudi, uprkos tome što im se dopadaju odredjeni aspeki američkog načina života, sada počinju bojati američke vojne sile.
”Premda je veoma važno na umu imati osnovnu stvar da većina ljudi u svijetu i dalje voli našu muziku, našu kulturu, našu tehnologiju i da im se dopada demokratija - oni su zabrinuti zbog naše politike. Dešava se nešto što nisam očekivala da ću ikada vidjeti, i moram vam reći da me to veoma zabrinjava, da ljudi sada strahuju od američke moći. Ja znam da postoje i oni koji treba da se boje. Medjutim, ako pogledate na uobičajene probleme koje treba rješavati za dobro američkog nacionalnog interesa, mislim da je ustvari neophodno da svi radimo na tome i da treba da se zapitamo gdje je veća sigurnost. Prema tome, mislim da je pitanje straha od američke moći, koje je izašlo kao rezultat ovog istraživanja - nešto što treba da bude uočeno”, kaže gospodja Albright.
Rezultati istraživanja pokazuju da se podrška američkom ratu protiv terorizma topi. Većina stanovništva u Zapadnoj Evropi i Australiji i dalje stoje iza te borbe, ali u muslimanskim zemljama manje od 25 procenata stanovništva podržava te napore.
Većina muslimana na palestinskim teritorijama, u Jordanu, Indoneziji i gotovo polovina ispitanika u Pakistanu i Maroku kažu da barem donekle vjeruju Osami bin Ladenu, za koga se vjeruje da stoji iza terorističkih napada 11.septembra 2001. godine.
Istraživanje je pokazalo da je javno povjerenje u Ujedinjene Narode - takodje izgubljeno u vezi sa iračkim ratom. Pozitivne ocjene za Svjetsku Organizaciju veoma su opale u gotovo svakoj od zemalja u kojima je vršeno istraživanje.
Ovo istraživanje, nazvano: Pogledi na Svijet koji se mijenja, uključilo je 16 hiljada ljudi u 20 zemalja i na palestinskim teritorijama.
