U "Izjavi o činjenicama i prihvatanju krivice" priloľenoj uz sporazum sa tuľilastvom, Momir Nikolić, bivąi načelnik za obavjeątajne poslove i bezbednost Bratunačke brigade VRS, priznaje da je postojao plan da se pobiju svi vojno sposobni muskarci u srebreničkoj enklavi.
Prema objavljenoj izjavi, namjera snaga Vojske Republike Srpske u toku napada i osvajanja srebreničke enklave u julu 1995. godine bila je da se "izazove prisilno premjeątanje cjelokupnog muslimanskog stanovniątva iz Srebrenice na teritoiju pod muslimanskom kontrolom".
Za svoja zaduľenja u toj operaciji Nikolić je, kako navodi, saznao dan nakon ulaska srpskih snaga u Srebrenicu, od potpukovnika Vujadina Popovića, načelnika bezbjednosti Drinskog korpusa, koji mu je rekao "da će ľene i djeca koji se nalaze u Potočarima biti odvezeni u pravcu Kladnja na teritoriju pod muslimanskom kontrolom a da će vojno sposobni muskarci biti izdvojeni, privremeno pritvoreni u Bratuncu i ubrzo nakon toga pobijeni". Nikolić je bio zaduľen da tu operaciju koordinira i organizuje.
U Potočarima su muąkarci odvojeni od ľena i djece koje su autobusima odvedene u pravcu Kladnja - teritorije pod kontrolom Armije BiH. "U prvim konvojima koji su napustili Potočare ostavljeno je nekoliko muskaraca iz propagandnih razloga", navodi Nikolić u izjavi i objaąnjava: "To je upriličeno za holandske vojnike i srpske televizijske kamere, ali su te muskarce izdvojili kasnije, na kontrolnim punktovima prije nego ąto su stigli do Kladnja."
Uveče je od pukovnika Ljube Beare, načelnika bezbjednosti Glavnog ątaba VRS, dobio instrukcije da da će iz Bratunca u Zvornik biti dovedeno "hiljade zarobljenih Muslimana, da ih tamo treba pritvoriti a zatim ubiti".
Nikolic zatim opisuje kako je u septembru i oktobru 1995. po nalogu potpukovnika Vujadina Popovića i "u saradnji sa vojnom policijom Bratunačke brigade, civilnom policijom i djelovima Petog inzenjerijskog bataljona Drinskog korpusa, koordinirao akciju otkopavanja i ponovnog zakopavanja tijela Boąnjaka iz masovne grobnice u Glogovi, u masovne grobnice na ąirem području Srebrenice".
Maja 1996. je demobilisan a tada su i uniąteni dokumenti koji bi mogli da kompromituju i njega i Bratunačku brigadu, a koji su se odnosili na dogadjaje u Srebrenici 1995. godine".
Nakon poziva na razgovor sa haąkim istraľiteljima, decembra 1999., godine, Nikolić je pozvan na sastanak u ątab Zvorničke brigade kada je apelirano na njegov patriotizam i gdje je "zamoljen da ne otkriva informacije koje bi mogle naąkoditi drzavi". Drzavna bezbjednost, kako Nikolić opisuje u izjavi, ga je takodje posjetila prije razgovora sa haąkim istraľiteljima i zaprijetila mu da ne smije nista reći i o njihovom učeąću u srebreničkom masakru.
Momir Nikolić se danas, u drugom pokuąaju, ponovo izjasnio da je kriv za progon srebrenickih Boąnjaka na politickim, rasnim i vjerskim osnovama, ąto se pravno kvalifikuje kao zločin protiv čovečnosti.
Nikolić se tako izjasnio na osnovu sporazuma koji su njegovi branitelji postigli sa tuľiteljstvom. Pretresno vijeće je, na jučeraąnjoj raspravi, ispoljilo rezerve prema tom sporazumu i pozvalo strane da ga joą jednom razmotre.
Na danaąnjem nastavku rasprave, obje su strane obavjestile sudije o promjenama koje su u medjuvremenu unijete u sporazum, kako bi otklonili nedoumice Vijeća. Najvaľnija izmjena je da će, po novom sporazumu, Tuľiteljstvo predloľiti povlačenje ostalih tačaka optuľnice, uključujući i one za genocid, čim se optuľeni izjasni da je kriv, a ne tek u trenutku izricanja kazne za zločin protiv čovječnosti, kako je stajalo u prvobitnoj verziji sporazuma.Tuľiteljstvo se obavezuje da će za optuľenog predloľiti kaznu u rasponu od 15 do 20 godina, dok će odbrana traľiti osudu na 10 godina zatvora.
