Arhitekti su vijekovima oblikovali zgrade koje daju ono posebno obiljeľje odredjenom gradu. Neki od njih su po tome postajali poznati, ali nikada toliko koliko njihova djela koja su često simboli gradova, ili joą i viąe od toga. Slično je sa jednim arhitektom o kojem govori sljedeći prilog. Kada je Frenk Gehry otpočeo da dizajnira svoje prve značajnije zgrade, pokuąao je da izrazi osjećaj kretanja i haosa. Ovo je muzej Guggenheim u Bilbau u ©paniji, ovo Eksperimentalni muzički projekt u Seattle-u u Washingtonu. A, ovo je, gotovo zavrąena koncertna dvorana Disney u Los Angelesu u Californiji. Masivne zgrade, kao skulpture ispunjavaju cijeli gradski blok. Frenk Gehry je arhitekta koji je stvorio svoj vlastiti izraz. To je osobni potpis i on vas čini drukčijim od drugih osobnih potpisa. To je samo neka vrsta intuicije koju oslobadjam, kaľe Frenk Gehry. I ta intuicija donosi oblike zgrada koji nikada prije nisu vidjeni. Gospodin Gehrey kaľe da njegovi projekti izrastaju iz unutraąnjosti zgrada i iz odnosa zgrade sa okruľenjem. Konačno, on izlazi sa oblicima koji su, kako kaľe, izrazito individulani: Ne moľete pobjeći od samog sebe. Beethoven nije mogao biti Bach, on je mogao biti samo Beethoven. I svaki put kada čujete Beethovena vi ga prepoznajete. Mislim da veliki svjetski umjetnici uspostavljaju vrstu jezika i onda se njim izraľavaju, igraju se sa njim. I mislim da ih ja oponaąam. Ono ąto je stvoreno nakon gotovo 40 godina igranja i experimentiranja bio je Guggenheim-Bilbao, otvoren 1997, presvučen blistavim panelima od titaniuma. To je zgrada koja je Franka Gehrya učinila poznatim. U slučaju Bilbao, mi smo to uradili zbog onoga ąto on radi sa svjetlom, u gradu koji nema mnogo sunčeve svjetlosti. Titanijum na kiąi dobije izgled zlata, kaľe Frank Gehry. Za exteriror koncertne dvorane Disney, on je izabrao nerdjajući čelik kako bi reflektovao kalifornijsko sunce i nebo. Medjutim, sva ta valovitost i brodska gibanja i organički oblici ne bi bili mogući bez visoko sofisticiranih kompjuterskih software-a. Dennis Shelden je glavni tehnolog Frenka Gehrya: Jedna od strategija na kojoj se firma zasniva je rad sa oblicima koji se baziraju na ponaąanju lista papira. Postoje odredjeni oblici koje list papira moľe poprimiti. U dizajnerskom radu sa tim listovima papira mi imamo odgovarajući digitalni proces koji odslikava taj papirni oblik formi. Medjutim, te forme i dalje dolaze od glavnog kreatora, koji radi na viąe tradicionalan način. Ja joą uvijek radim na stari način sa skicama. To je način na koji ja mislim i ne mislim da ću ga promjeniti dok sam ľiv, ali mladji sada počinju direktno na kompjuterima, ąto ja ne mogu uraditi, kaľe Frenk Gehry. Ponekad gospodin Gehry voli da ide sa manje visoko-tehnoloąkih detalja, kao ova kuća na breľuljku, gdje je koristio samo osnovne gradjevinske materijale. On je vlastitu kuću, prvobitno ljubičasti bungalov, obloľio naboranim listovima metala i ogradom od ispletene ľice. On kaľe da je to materijal kojeg je lako nabaviti, jeftin i pučki. On kaľe da se joą uvijek poistovjećuje sa srednjom klasom iz koje potiče. Medjutim, većina njegovih stambenih zgrada su projektovane za visoku elitu, kao ova kuća na plaľi, sa ekscentričnim tornjem čuvara plaľe. Gospodin Gehry radi na različitim tipovima zgrada, kao Californijski svemirski muzej i Pravni fakultet na Univerzitetu Loyola . Ovdje je on koristio različite oblike, materijale i boje kako bi predstavio, kako on to naziva, Selo oblika. Čak i unutarnje klizaliąte na ledu, ima Gehryeve osobite krivuljaste oblike. Čak i sa 74 godine Frank Gehry nastavlja da eksperimentira i domiąlja, koristeći najsuvremeniju tehnologiju za stvaranje kinetičkih projekata, kako bi i dalje brisao linije izmedju arhitekture i skulpture, uvjeravajući cijelu novu generaciju da zgrade ne treba samo gledati, već ih i iskusiti.
