©ta u razgovoru sa kolegom Davidom Borgidom za Glas Amerike o raspoloľenju unutar arapsko-američke zajednice u Sjedinjenim drľavama, dok traje rat u Iraku, kaľe direktor Arapsko-američkog instituta Jean AbiNader.
VOA: Da li arapsko-američka zajednica, kao i ostale zajednice, imaju pomijeąana osjećanja oko rata u Iraku?
Mr. ABINADER: Da. Kao ąto znate, predsjednik se 4 aprila susreo sa grupom amerikanaca iračkog porijekla, mi smo pomogli u organiziranju susreta u Bijeloj kući. Zanimljivo je da u posljednja dva mjeseca, na primjer zajednica Chaldean iz Detroita nastoji organizovati susret u Bijeloj kući, ali zbog svih priprema to je bilo teąko. I sada, umjesto da imaju prijem u State departmentu na niľem nivou, imali su susret sa predsjednikom. Zato su oni vrlo zadovoljni. Iračka zajednica vrlo pozitivno gleda na zbacivanje reľima jer je on za njih bio stvarni problem i svako ima svoju priču o uľasima. U cjelini slične su analize u arapskoj i američkoj zajednici. Oko 60 posto je onih koji su za rat, oko 40 posto su protiv, ali oko 75 posto njih su za promjenu reľima. Tako da nije u pitanju krajnji rezultat nego način njegovog ostvarivanja.
VOA: Kako ocjenjujete sprovodjenje zakona u arapsko-američkim zajednicama.
Mr. ABINADER: Od 11 septembra postoje stalne teąkoće u balansiranju izmedju zaątite gradjanskih sloboda amerikanaca arapskog porijekla i jačanju mjera nacionalne sigurnosti. Trebam reći da je direktor FBI, Robert Mueller uloľio dodatni napor kako bi zaista pokazao amerikancima arapskog porijekla i američkim muslimanima da je FBI posvećen poątivanju njihovih zajednica i da ih smatra partnerima u smislu izoliranja ljudi koji bi mogli uzrokovati probleme ovoj zemlji. Imali smo vrlo dobar sastanak 28 februara. Rezultat toga je bio vrlo pozitivan program koji se odvija u iračko-američkim zajednicama na objaąnjavanju toga na ąta će se odnositi intervjui koji će s njima biti obavljeni. I ove sedmice smo imali rezultat. Imali smo naą prvi sastanak sa Arapsko-Američkim savjetodavnim komitetom u uredu FBI-a u Washingtonu, i oni su nam rekli da je oko 800 intervjua rezultiralo sa 50 do 60 vrlo korisnih informacija od velike pomoći za generala Franksa, jer su ljudi koji su ranije radili za iračku vladu, bili inľinjeri i ostali koju su dali FBI-u neke značajne informacije.
VOA: U arapsko-američkim zajednicama, nakon 11 septembra, iz očitih razloga osjećala se nelagodnost. To se izgleda stiąalo, a onda je uslijedio rat. Moľete li nam ukazati kako se sada na ulici osjeća jedan prosječni, amerikanac arapskog porijekla, izloľen napadima, diskriminiran, ponosan da je neąto uradjeno u Iraku?
Mr. ABINADER: Mislim da je za nas koji smo rodjeni u ovoj zemlji, ili čiji su roditelji rodjeni u ovoj zemlji riječ o priličito američkoj perspektivi. Mi smo veoma ponosni na ovu zemlju. Mi ľelimo promjenu reľima u Iraku. Mi podrľavamo trupe, jer mnogi od njih su članovi naąih porodica i prijatelji. I mi ľelimo da to bude zavrąeno ąto je prije moguće. Mislim da je za one koji su stigli nedavno sada vrlo teąko da vide svoju braću napadnutu. Ne, kao ąto sam rekao, da oni podrľavaju reľim, ali oni na arapskoj televiziji vide sve te civilne ľrtve. I naravno, priča samo sa arapske strane je jednostrana, tako da oni primaju mnogo pristrasnih informacija. Ali ono ąto će biti vaľno je kako će izgledati post-Sadamovska era, hoćemo li ili nećemo internacionalizirati rjeąenja. Mislim da je bitno slijediti ono na ąto ukazuje Tony Blair i izbjegavati veće američko prisustvo u Iraku nakon rata. Mislim da je apsulutno bitno da slijedimo rokove koje je predsjednik postavio kada je riječ o Palestinsko-Izraelskoj krizi kako bi doąlo do pregovora. Mislim da će ta neka pravila stvoriti mnogo viąe povjerenja i sigurnosti na strani arapsko-američkih zajendica.
