Linkovi

Godišnji izvještaj State Dept. o BiH, 1/4/03 - 2003-04-01


State Department je objavio svoje godišnje izvještaje o stanju ljudskih prava u svijetu, u svakoj pojedinoj državi. Evo kratkog osvrta na izvještaj koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu tijekom 2002. godine:

Izuzetno iscrpan izvještaj State departmenta o stanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini mogao bi se svesti na nekoliko općenitih karakteristika - Medjunarodne stabilizacijske snage , SFOR, i u prošloj godini su nastavile provoditi vojne aspekte Daytonskog mirovnog sporazuma, kao i osiguravati bezbjedan okoliš za provodjenje ne-vojnih aspekata, kao štoje obnova, povratak izbjeglica i raseljenih, i sloboda kretanja. Policijske snage UN-a, IPTF, okončale su svoju misiju 31 decembra, i njih su naslijedile manje snage evropske policije - EUPM. Neki medjunarodni analitičari , medjutim, se brinu hoće li evropska policija biti dovoljno spremna i sposobna da temeljito nadgleda zloupotrebe i kršenja od strane dijelova lokalne policije.

Nadalje, iako BiH nastavlja postizati odredjeni napredak prema ispunjavanju reformi prema slobodnom tržištu, ekonomija u toj zemlji je i dalje u početnim fazama tranzicije prema tržišnoj ekonomiji. Brutto domaći proizvod po glavi stanovnika je i dalje, osam godina nakon Dejtonskog sporazuma, tek polovina od onog što je iznosio prije rata; nezaposlenost i dalje iznosi 18 posto, nakon što se u obzir uzme porast u zapošljavanju Bosanaca i Hercegovaca u tzv neformalnoj ekonomiji - polu-legalnim privatnim firmama gdje uposlenici nemaju nikakvih beneficija. Bosna i Hercegovina, stoji nadalje u izvješću State Departmenta, i dalje je u velikoj mjeri ovisna o inostranoj pomoći, koja, sa svoje strane, kako se očekuje, treba biti drastično smanjena.

Dosije vlade BiH u odnosu na poštivanje ljudkih prava i dalje je prilično slab; iako je bilo poboljšanja u nekim dijelovima, ozbiljni problemi traju. Stepen poštivanja ljudskih prava je različit ovisno o tome je li područje pod kontrolom Bošnjaka, bosanskih Srba ili bosanskih Hrvata. Prema vjerodostojnim izvještajima, policija nastavlja zlostavljati i fizički maltretirati zatvorenike, ali i druge gradjane. Policijska brutalnost i dalje postoji, i to najčešće bez ikakvih posljedica po policajce. Ipak, prema izvješćima monitora Ujedinejnih NAroda, napredak je vidljiv donekle u uspostavljanju procedura kojima bi se osigurala policjska odgovornost i transparentnost, za što je primjer značajan pad u ilegalnim i nasumičnim zatvaranjima gradjana.

Pravosudje u oba bh entiteta i dalje je podložno utjecaju dominantnih političkih stranaka i izvršne vlasti. Loše definirani slojevi pravosudne odgovornosti, koji se još često i poklapaju, kao i zastarjele sudske procedure, , učinili su da je izvršenje pravde sporadično, a da je pravosudni sistem podložan manipulaciji. Čak kada se donesu i neovisne sudske odluke, lokalne vlasti često odbijaju da ih provedu.Tako na primjer, iako je vlada Republike Srpske usvojila zakon o suradnji s Haškim Tribunalom u septembru 2001. godine, vlasti tog bh entiteta de facto odbijaju da poduzmu akciju protiv Srba koji su Haški optuženici. S druge strane, iako Federacija BiH tijekom 2002. nije izvršila niti jedan transfer u Den Haag, vlasti Federacije su suradjivale , općenito govoreći, suradjivale s Haškim tribunalom.

PRVI GLAS: Pritisak i maltretiranje medija od strane vlasti i dominantnih političkih stranaka nešto su smanjeni ,u poredjenju s 2001. g, , ali su se istodobno pojačali u mjesecu neposredno pred izbore. Incidenti uključuju izmedjuostalog, birokratsko ometanje rada medija, provociranje, uvrijede, kao i prijeteće ponašanje. Ipak , naglašava se u izvještaju State Departmenta, priroda incidenata je bila manje nasilnička nego prethodne godine. Akademska sloboda je ograničavana etničkim preferiranjem, kao i politiziranjem upošljavanja profesorskog kadra; vlasti nastavljaju nametati ograničenja slobodi okupljanja i udruživanja, a vlade oba entiteta kao i privatne grupe, nastavljaju ograničavati vjersko prakticiranje manjinskih grupa u većinskim područjima. Sloboda kretanja se poboljšava, iako i dalje ima ograničenja; iako policija nije uspjela osigurati bezbjedan okoliš za povratak izbjegllica u područja u kojima su manjina, zabilježen je odredjeni napredak i odgovornost u tom polju.

Na kraju, zaključuje se u uvodnom , generalnom dijelu izvještaja State Departmenta, nasilja protiv žena , posebno tzv nasilje u domu, veliki je problem, iako se o njemu ne govori dovoljno. Izuzetno velika diskriminacija prema etničkim manjinama, posebno povratnicima, nastavlja biti velikim problemom u područjima pod Srpskom i Hrvatskom kontrolom, dok je ta diskriminacija manja po obimu u dijelovima pod Bošnjačkom vlašću. Izolirani incidenti političkog , vjerskog ili etničkog nasilja, takodjer su prisutni. Politički lideri na svim nivoima, u različtitim stepenima, ali jači u Republici Srpskoj nego u Federaciji, nastavlja ometati normalan povratak izbjeglica u nekim dijelovima zemlje. Gradjani organizirani od strane lokalnih vlasti, maltretirali su manjinsko stanovništvo, i nasilnički se opirali njihovom povratku u nekim područjima , kao na primjer Trebinju, kao i drugdje u Republici Srpskoj... Konačno, organizirana trgovina ženama i djevojčicama je ozbiljan problem u najvećem dijelu BiH.

XS
SM
MD
LG