Jutrošnji sastanak stalnih predstavnika zemalja članica u brisleskom sjedištu NATO-a imao je povod u početaku ratnih operacija na Srednjem Istoku, u koje su uključene neke od članica vojnog saveza, saopšteo je u Bruxelesu. Kao što je i najavljeno, američki i britanski vojni predstavnici su upoznali ambasadore sa detaljima vojne akcije protiv iračkog režima, što će, uvjeravaju iz misija Amerike i Velike Britanije, biti redovna praksa tokom ratne kampanje. Ne navode se detalji jutošnjeg brifinga, niti komentari pojedinih ambasadora, već se naglasak stavlja na neophodnost pomoći Turskoj u "striktno odbrambene svrhe". Tokom sastanka je Komitet za odbrambeno planiranje odobrio izvjesne preinake u NATO pomoći Turskoj. Nešto ranije, isti Komitet je donio odluku o slanju NATO aviona opremljenih radarskim uredjajima, protuzračnih sustava Patriot, te specijalističkih timova za borbu protiv bio-hemijskog oružja. Naglašava se da pomoć saveznici koja dijeli granicu sa Irakom nema ništa sa "drugim vojnim operacijama u regionu", te upozorava režim u Baghdadu: Ukoliko Turska bude napadnuta, NATO će ispuniti obaveze iz Washingtonskog sporazuma", poručuje generalni sekretar Saveza, George Robertson, podrazumjevajući mogućnost aktiviranja Člana 5 i vojnog odgovora svih preostalih 18 saveznica na eventualni napad na Tursku. Evropska unija duboko žali što je došlo do prekida diplomacije i rata u Iraku. Sad su sve nade položene u to da će rat biti što kraći, patnje naroda što manje i da će se obnoviti autoritet Vijeća sigurnosti UN-a. To je u kratkim crtama, suština poruka koju su danas novinarima prenijeli grčki premijer Kostas Simitis, čija zemlja vodi Uniju do juna mjeseca, predsjednik Evropske komisije Romano Prodi, i šef evropske diplomacije Javier Solana. Prema njemu, bez obzira kako se rat okonča, riječ je o teškim vremenima za Europsku uniju, autoritet Ujedinjenih naroda, NATO i transatlantske odnose. "U ratu nema pobjednika, samo gubitnici", uvjeren je Romano Prodi. Predsjednik Europske komisije ponovo apelira, nekoliko sati pred samit europskih šefova država ili vlada, koji će se Irakom baviti kao prvom i najurgentnijom temom, na jedinstvo Unije, dok, istovremeno, Komisija po hitnom postupku odobrava 21 milion eura za urgentne potrebe stanovništva zahvaćenog ratnim stradanjima. " Rat uvijek donosi nepodnošljive patnje civilnom stanovništvu, rat je uvijek izraz neuspjeha", kaže generalni sekretar Vijeća Europe, Walter Schwimmer, izražavajući duboko žaljenje zbog činjenice da je diplomacija uzmakla pred oružjem. Uvjeren da će otpočeti proces dubokih podjela unutar medjunarodne zajednice, rezultirati slabljenjem Ujedninjenih naroda, Schwimmer poziva vlade angažirane u vojnom konfliktu da učine sve što je u njihovoj moći da poštede živote civilnog stanovništva te da poštuju medjunarodno humanitarno pravo. "Krajnje smo zabrinuti zbog početka vojne kampanje protiv Iraka. Nadamo se da će se ona okončati brzo i da će biti izbjegnute žrtve medju civilima", poručio je danas predsjednik parlamentarne skupštine Vijeća Europe, Peter Schieder, reagirajući na vijest o početku rata protiv Iraka. Za Schiedera nema sumnje da je Saddam Hussein diktator odgovoran za "masovno kršenje ljudskih prava" prema iračkom stanovništvu, te da bi "svijet bio bolji i sigurniji bez njega". Medjutim, naglašava se u poruci iz Strasbourga, akt "samoodbrane"- odgovor Amerike i njenih saveznika je neproprocionalan prijetnji kakvu Irak predstavlja. "Nijedna zemlja, bez obzira na njenu veličinu ili vojnu snagu, nema prava da se tako očito suprotstavlja autoritetu Ujedinjenih naroda", uvjeren je predsjedavajući Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, Peter Schieder. Europsko-američki odnosi su u ozbiljnoj krizi, a Evropska unija mogla bi se suočiti s izbjegličkom plimom, baš kao što je bilo za vrijeme krize na Kosovu, izjavio je danas, uoči europskog samita grčki ministar vanjskih poslova Jorgos Papandreu, čija zemlja predsjedava Unijom do polovine godine. Potreba da se zaliječe rane u američko-evropskim odnosima tema je dana evropskog samita, a kampanja na Irak opisuje se u tonovima koji izražavaju žaljenje, suosjećanje sa žrtvama, ali ne i političku osud. Kako samit odmiče, sve je više evropskih zemalja na listi takozvane "koalicije voljnih"- trenutno je potpis podrške Washingtonu stavilo 14 od 25 europskih zemalja. U medjuvremenu, u Evropskom parlamentu, vodja najveće grupacije desnog centra, Hans Georg Poettering, upozorio je na opasnost antiamerikanizma, dok zeleni i lijeve frakcije pozivaju zemlje da otkazu podršku ratu protiv Iraka.
