Predsjednik Bush je sinoć govorio pred veoma naklonjenom publikom koju su činili predstavnici konzervativne privatne grupe za politička istraživanja koja se naziva Američkim Institutom za Slobodnu Inicijativu. Svojim govorom,kojeg su prenosile sve televizijske mreže, predsjednik je želio da dostigne dva cilja - da američki narod pripremi za mogući rat i da u muslimanskom svijetu pridobije podršku za vojnu akciju u svrhu razoružavanja Iraka. Gospodin Bush je veoma optimistički govorio o svojim nadama za Srednji Istok, predstavljajući svoj čvrst stav protiv Iraka kao dio ukupnog napora da se u tom regionu raširi demokratija. - .. i od Maroka do Bahreina i još dalje, te zemlje poduzimaju stvarne korake u pravcu političkih reformi. Jedan novi režim u Iraku poslužiće drugim zemljama u regionu kao dramatičan i inspirativan primjer slobode, rekao je gospodin Bush, da bi zatim otišao još dalje, rekavši da će zbacivanje Saddama Husseina stvoriti jednu novu priliku za rješavanje izraelsko - palestinskog sukoba. On je rekao da će taj potez ostaviti anti-izraelske teroriste bez ključne podrške i načiniti prostor za jednu istinski demokratsku palestinsku državu: - Bez podrške izvana, Palestinci koji rade na reformi i uspostavljanju trajne demokratije biće u mnogo boljoj poziciji da izaberu svoje lidere, stvarne lidere koji će se boriti za mir. Vraćajući se direktno na pitanje Iraka, predsjednik je upozorio da nositi se sa izazovom kojeg predstavlja Irak neće biti lako. Ali, naglasio je, svijet ne može dozvoliti jednom brutalnom diktatoru sa opasnim oružjima da prkosi zahtjevima za razoružanjem: - Sigurnost američkog naroda zavisi od toga da se zaustavi ta direktna i sve veća prijetnja. A djelovanje protiv te prijetnje mnogo će doprinijeti sigurnosti i stabilnosti našeg svijeta i na duže staze, zaključio je gospodin Bush. Mnogo više nego u ranijim istupanjima u javnosti, predsjednik je ovaj put izložio viziju dalju od samog rata, viziju jednog novog demokratskog Iraka. On nije govorio o troškovima vojne akcije ili kasnije obnove Iraka. Umjesto toga, on je govorio više u filozofskom smislu i pozvao se i na lekcije iz američke istorije. - U Iraku ćemo ostati onoliko koliko bude neophodno i ni dana više. Amerika je ovakva obećanja davala i ispunjavala i ranije - u periodu mira nakon Drugog svjetskog rata. Gospodin Bush je naglasio da Amerika iza sebe ne ostavlja okupatorsku vojsku, nego ustave i parlamente. Bilo je onih koji su na kraju Drugog svjetskog rata bili sigurni da demokratija nikada neće stići i do poraženih zemalja, rekao je predsjednik, te dodao: - Mi smo uspostavljali atmosferu sigurnosti u kojoj reformski orijentirani lokalni lideri mogu graditi trajne institucije slobode. U društvima koja su nekada pothranjivala fašizam i militarizam - sloboda je pronašla svoj trajni dom. Predsjednik je rekao će obnova Iraka tražiti trajni napor, ali nije govorio o njegovoj cijeni u dolarima - o čemu se sada raspravlja u Washingtonu. Postoje izvještaji da bi vojna kampanja za razoružavanje Iraka mogla koštati čak i do 95 milijardi dolara. To je gotovo dvaput više nego što je potrošeno na Zaljevski rat 1991. godine kada su iračke snage istjerane iz Kuvajta.
