Gospodin Powell je izrazio nadu da će članice NATO-a sada shvatiti da imaju obavezu da pomognu zemlji saveznici koja traži pomoć. On je rekao da očekuje od zemalja članica NATO-a da pronađu rješenje koje će pružiti uvjeravanja Turskoj, a ne izložiti je riziku. Do njegove izjave je došlo nakon što su Francuska, Belgija i Njemačka blokirale američke pozive za vojnom podrškom Turskoj u slučaju rata. Američki ministar odbrane Donald Rumsfeld je takvu akciju tri evropske zemlje nazvao greškom. U isto vrijeme u Briselu ambasadori zemalja članica NATO-a, koji su se sastali na zahtjev Turske pod odredbama sporazuma NATO-a kojima se zahtijevaju konsultacije ukoliko jedna od članica osjeća da su njena sigurnost ili teritorija izložena prijetnji, nisu uspjeli da postignu dogovor o tome da li da započnu planiranje odbrambenih mjera za Tursku u slučaju rata u Iraku. Oni su se složili da će razgovore nastaviti sutra. Iako je i sam generalni sekretar, George Robertson, od četvrtka kada je započela procedura, što je trebala okončati NATO pomoći turskoj odbrani u slučaju odmazde Saddama, uvjeravao javnost da će se, do kraja "tihe procedure", danas u podne, sve članice Saveza složiti da pošalju antiraketne sustave "Patriot" i avione AWACS turskoj odbrani, nije se desilo priželjkivano. Odmah po okončanju kompromisnog skupa u Bruxellesu, francuski su predstavnici najavili istrajavanje na protivljnju ratnim pripremama, prijeteći da će, zajedno sa Njemačkom, blokirati NATO odluke. Slično je najavila i Belgija, da bi, na samom početku današnjeg radnog dana, zvaničnici NATO potvdili da su Francuska i Belgija ulaganjem veta "prekinule šutnju" i time narušile očekivani rasplet "tihe procedure". Nakon njih, slično je učinila i Njemačka. Branechi stav svoje zemlje, belgijski šef diplomatije Luis Michel nazvao je "uvredljivim" zapažanje američkog ministra odbrane, Donald Rumsfelda o "lekciji staroj Europi", hvaleći europske demokratske vrijednosti, humanizam, te ne želeći Europi dati podredjenu ulogu u onom što je, od strane Washingtona, nazvao odnosom "sluga - gospodar". Michel je ustvrdio da, ukoliko izbije rat, treba pomoći Turskoj na osnovu odvojenih, bilateralnih sporazuma, ali, prije svega, treba snagu uložiti u sve druge, ne-ratne opcije rješenja iračke krize. Sa takvih pozicija su danas ambasadori članica vojnog saveza otpočeli vanredni susret u Bruxellesu, nakon kojeg je generalni sekretar Robertson saopštio:" Veoma je ozbiljno to što ni nakon tri sedmice nemamo dogovor. Riječ je o teškoj situaciji". Turska je, sa svoje strane, pozvala vojne saveznice na primjenu člana 4. NATO sporazuma, koji predvidja stalne konsultacije svih članica, vezano za ključna pitanja njihovog teritorijalnog integriteta, nezavisnosti ili sigurnosti. S tim u vezi, Robertson podsjeća:" Jedinstveni smo u odlučnosti da pomognemo sigurnost svih članica NATO. Nije pitanje "da li", već "kada". Sa svoje strane, turski ministar spoljnih poslova, Yasar Yakis, ustvrdio je kako dati veto nije usmjeren ka odbrani Turske, već da je u pitanju razmimoilaženje oko pravog tajminga, izražavajući nadu da će postojeći problemi biti prevazidjeni. Nezvanično,u Bruxellesu se očekuje daFrancuska, a za njom i Njemačka i Belgija, pod pritiskom saveznika, narednih sati i dana podignu veto i tako deblokiraju NATOpripreme za odbranu Turske u slučaju rata.
