Nasuprot europskoj podijeljenosti po pitanju reagiranja na istup američkog državnog sekretara Colina Powella pred Vijećem sigurnosti, deset ministara vanjskih poslova europskih zemalja koje su ili dobile, ili čekaju pozivnicu za NATO, reklo je jasno "da" američkom planu vojnog razrješenja iračke krize. Ministri Slovačke, Litvanije, Bugarske, Estonije, Latvije, Rumunjske, Slovenije, Albanije, Hrvatske i Makedonije su u zajedničkom pismu ustvrdili da je Amerika pred medjunarodnom zjednicom dokazala da je Irak "jasno" kršio rezolucije Ujedinjenih naroda. Šefovi diplomatija zemalja skupine "Vilnius 10" su ovim pismom iskazali i rješenost da budu dio medjunarodne koalicije koja će, ustvrdio je nedavno predsjednik Bush, "milom ili silom" razoružati Saddama Husseina. Ministri pojašnjavaju da razumiju ozbiljnost prijetnje, te da su svjesni i odgovornosti koja stoji na svjetskim demokratijama da brane "naše zajedničke vrijednosti". Iako nisu potpuno odbacili medjunarodne napore na mirnom razoružavanju režima u Baghdadu, ministri deset zamalja Centralne, Jugoistočne Europe i Baltika, nalaze da Saddamov režim u rukama drži "jasnu i stvarnu opasnost, što iziskuje zajednički odgovor". "Državni sekretar Powell je imao veoma značajan izvještaj pred Vijećem sigurnosti. Njegov sadržaj i način su bili čvrsti i trebaju se uzeti sa najvišom ozbiljnošću", komentar je visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i sigurnost, Javiera Solane. On naglašava kako je "vrlo jasno" da Baghdad ne suradjuje sa inspektorima- da Saddam krije opasne materije. "Zbog toga, ovakva situacija se ne može nastaviti", tvrdi visoki europski zvaničnik. Solana i ovom prilikom izražava uvjerenje da europske zemlje, ipak, dijele jednake poglede na ključna pitanja iračke krize: neophodnost razoružavanja Saddamovog režima, važnost uloge inspektora, te nastavak procesa unutar Vijeća sigurnosti UN.
Dogovor uskoro, razlike u gledištima ostaju, suština je, vanrednog susreta Stalnog NATO vijeća u Bruxellesu. Nakon što je bez odgovora američki zahtjev ležao na stolu NATO zvaničnika skoro dvije sedmice, danas je odlučeno da se, nakon tihe procedure, koja će trajati do ponedjeljka u podne, otpočne sa planiranjem ključnog dijela traženja Petnagona- zaštite Turske od moguće odmazde napadnutog Saddama. U vojnom savezu dijele uvjerenje generalnog sekretara George Robertsona da je riječ o formalnosti i da se ne očekuju značajniji prigovori članica Saveza. Svoje su prigovore do sada isticale Njemačka i Francuska, podržane Belgijom i Luksemburgom, da još nije vrijeme za oružje, te da bi pripreme za učešće u eventualnom ratu, prejudicirale konačno rješenje iračke krize. Vjeruje se da je Powell istupom pred Vijećem sigurnosti, i na njih ostavio utisak neumitnosti "oštrijih mjera" te da će, stoga, od naredne sedmice NATO planeri krenuti u razradu detalja ratnog scenarija. Od Alijanse se, konkretno, očekuje da obezbjedi zračne koridore, logistiku te radarsko "pokrivanje" Turske. Protiv Saddamovih raketa biće spremni i NATO projektili, na šta se Alijansa i obavezala ukoliko turski teritorij, korišten kao "odskočna daska " zračnim napadima na Irak, bude i sam na meti protivničkih napada.
