Islam, druga evropska religija knjiga je koju je danas u Woodrow Wilson Centru u Washingtonu promovirala autorica Shireen Hunter, direktorica islamskog programa u Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu. Gospodja Hunter je inače prva žena uposlena u iranskom ministarstvu vanjskih poslova. On je danas govorila o novom socijalnom, političkom i kulturnom miljeu u kojima žive Procjenjuje se da na području Evrope živi oko 15 miliona Muslimana, što je brojka koja uključuje muslimanske vjernike, one koji ne prakticiraju vjeru i one koji imaju kulturne veze sa Islamom.-kaže gospođa Hunter. U posljednjih nekoliko decenija Islam je, nakon Kršćanstva, postao druga po redu religija u Evropi. U ovoj knjizi se analizira Islam u evropskim zemaljama, posebno u zemljama zapadne Evrope koje su nekada imale svoje kolonije sa muslimanskim življem, kao i o rekonstrukciji Evrope nakon Drugog svjetskog rata, za koju gospođa Hunter kaže da ne bi bila moguća bez imigranata iz muslimanskih zemalja. U vrijeme dok Islam u Francuskoj odražava kulturu Sjevera Afrike, nekadašnje francuske kolonije, Njemački islam ima,kako naglašava autorica - tursko lice. Različite emigrantske grupe Muslimana, ukoliko u zemljama u kojima borave nemaju vlastite vjerske objekte, inkliniraju onim objektima koji su njima najbliži. Tako na primjer, tunižani odlazu u alžirske džamije, a Bošnjaci u turske.
Muslimani u Evropi , posebno u Francuskoj su se pretvotrili u potklasu , u nekim dijelovima ove zemlje oni žive u getoima, i često prvi bivaju otpuštani sa posla , pri čemu je gospođa Hunter navela primjer kompanije RENO. Međutim, druga i treća generacija Muslimana se nastoje jače integrirati u društvo, žele biti aktivni u političkim procesima zemlje u kojoj žive. To je i najvažnije pitanje sa kojima se suočavaju Muslimani u Evropi, pitanje njihove integraciji ili asimilacije. Druga generacija Muslimana je ta koja uvodi, kako gospođa Hunter kaže - takozvani ”lokalni islam“ koji nije izgubio ništa od originalnog značenja Islama. Kao primjer gospođa Hunter navodi da su druge generacije Muslimanske zajednice u Danskoj uvele prakticiranje vjerskih običaja na danskom jeziku.
65 posto Muslimana u Francuskoj se protivilo ratu u Perzijskom zaljevu, premda je u to vrijeme francuska vlada bila u koaliciji sa Amerikom. Direktorica islamskog programa u Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu odgovara i na pitanje kako se anti amerikanizam i anti ratni sentiment u Evropskim zemljama odražava kod evropskih muslimana.
HUNTER: Očigledno da oni neće biti sretni - slagala bih kada bi rekla da će biti sretni zbog rata. Neki mogu gledati na to kao da je to neka vrste nesreće koje je Irak svojim ponašanjem zadobio, odnosno stanje koje je Sadam Husein stvorio za irački narod zbog toga što je 20 godina vodio pogrešnu politiku. Mislim da oni to prepoznaju i priznaju. Ali ne vjerujem da će pokušati uraditi bilo što što bi išlo na štetu zemlje u kojoj žive. Druga stvar je , premda se francuska ili njemačka vlada oko nekih pitanja ne slažu, na primjer o strategijama, ili kako riješiti ovu sitaciju, u koje vrijeme, oni će istodobno pokušati da urade ono što je najbolje kako bi bili sigurni da u slučaju rata sa Irakom, na njihovim teritotrijama ne bude napada na američke mete.
VOA: Na pitanje u kakvoj su poziciji emigranti, Bošnjaci iz BiH u Evropskim zemljama.
HUNTER: Mislim da je zajednica bosanskih Muslimana veoma važna u brojnim zemljma, u Njemačkoj posebno, ali i u skandinavskim zemljama, posebno u Švedskoj. Generalno se na njih gleda kao na bolje pripadnike islamske zajednice u Evropi. Međutim, oni se kao i ostali Muslimani suočavaju sa izazovima ,iako, posebno zvog tragedije koja im se desila i koja ih je natjerala da emigriraju, izazivaju veće simpatije kod zapadnjaka i stoga su u nešto boljem položaju nego ostali Muslimani Evrope.
VOA: Govori ste o razlici između integracije Muslimana u Evropi i njihove asimilacije. U tom smislu kako gledate na Bošnjake u evropskim zemljama?
HUNTER: Mislim da je još prerano procjenjivati, jer su oni u emigraciji proveli samo deset godina.Zasigurno će doći do njihove integracije, ali u isto vrijeme oni održavaju svoje korijene - postoje bošnjačke organizacije i džamije i oni pokušavaju postići balans između integiranja u nove zemlje, dok u isto vrijeme nastoje održati svoje vjerske i kultune korijene, kaže za Glas Amerike autorica knjige o islamu u Evropi, Shareen Hunter.
