Zajedno sa Slobodanom Miloševićem, Nikolom Šainovićem, Dragoljubom Ojdanićem i Vlajkom Stojiljkovićem, Milan Milutinović je optužen za učešće u "zajedničkom zločinačkom poduhvatu", čiji je cilj, prema optužnici, bio da se - kampanjom terora, deportacijama i prisilnim transferom, ubistvima i razaranjima - sa Kosova trajno ukloni veliki dio stanovništva albanske nacionalnosti. U to vrijeme Milutinović je, kao predsednik Srbije, imao zakonsku kontrolu nad snagama Ministarstva unutrasnjih poslova (MUP) Srbije i bio je, zajedno sa tadašnjim jugoslavenskim predsjednikom, Slobodanom Miloševićem, predsednikom Crne Gore Momirom Bulatovićem i načelnikom generalštaba VJ Ojdanićem, član Vrhovnog vijeća odbrane, koji je zapovjedao oružanim snagama SRJ.
Prvo pojavljivanje optuženog pred haškim sudijama trajalo je sasvim kratko- pošto se izjasnio da nije kriv, Milutinoviću će se suditi zajedno sa Ojdanićem i Šainovićem, koji su već u haškom pritvoru. O tačnom terminu početka sudjenja biće riječi na konferenciji o stanju u postupku, zakazanoj za 13. februar, na kojoj će se, prvi put, na optuženičkoj klupi naći zajedno Milutinović, Šainović i Ojdanić.
Sudjenjen Slobodanu Miloševiću nastavljeno je, nakon dvije sedmice pauze, svjedočenjem nekadašnjeg hrvatskog ministra, Petra Kristea o napadu JNA na Dubrovnik 1991. godine.
Svjedok, koji je neko vrijeme, nakon pobjede Tudjmanove HDZ, bio ministar odbrane, tvrdi kako je tadašnji predsjednik Hrvatske na svaki način nastojao izbjechi rat i direktne sukobe sa JNA.
U to vrijeme, on je, tvrdi, čuo kako su se Tudjman i Milošević već dogovorili o podjeli, uglavnom, bosansko-hercegovačkog područjam a nešto kasnije mu je i Gojko Šušak potvrdio odluku o pripajanju Hercegovine Hrvatskoj.
O samom napadu JNA na Dubrovnik 1991. godine, Kriste je rekao da je zamišljen kao dio velikosrpskog plana i uspostave granice buduće srpske države na liniji Karlobag Karlopvac- Virovitica. On jeustvrio kako jugoslavenskoj vojsci branitelji Dubrovnika nisu predstavljali "opasnog protivnika" niti su mogli biti razlogom bjesomučnom granatiranju, tokom kojega je ispaljeno oko 600 granata, od kojih je 19 lica poginulo, a 60 ranjeno.
