Zvaničnici Un-a kažu da će im biti potrebno nekoliko sedmica kako bi pregledali iračku deklaraciju o njihovom programu naoružanja, za kojeg vlada u Bagdadu kaže da će je predati sutra. Irački ambasador u UN-u je potvrdio da će izvještaj biti izdat na hiljadama stranica i da će vjerovatno djelomično biti napisan na arapskom jeziku, što zahtijeva dodatno vrijeme za prevod. Stručnjaci UN-a za naoružanje će morati uporediti ovaj izvještaj sa informacijama koje su pohranjene na jedan milion stranica. Obračajući se novinarima u sjedištu UN-a, irački ambasador Mohammed al-Douri je kazao da će izvještaj imati neke nove elemente, premda to nije detaljnije objasnio. On je ponovio irački stav da Irak ne posjeduje oružje za masovno uništenje, te da zemlja nema namjeru da ga ponovo proizvodi. Irak predaje ovu deklaraciju dan prije zakazanog roka od strane Vijeća sigurnsoti UN-a. Iz Bijele kuće kažu da posjeduju inforamcije koje dokazuju da Irak posjeduje oružje za masovno uništenje. Šef inspektorskog tima UN-a Hans Blix je novinarima kazao da će izvjestiti Vijeće sigurnosti sljedeće sedmice o sadržaju deklaracije. Prema njegovim riječima dijelovi deklaracije koja sadržava osjetljive informacije neće biti objavljeni javnosti. Britanski ministar vansjkih poslova Jack Straw kaže da sljedećih nekoliko dana neće biti mogućno reći da li je Irak narušio rezoluciju UN-a kojom se zahtijeva predaja hemijskog, biološkog i muklearnog oružja. Medjutim, gospodin Straw je dodao da bi lažna iračka deklaracija jasno dala do znanja svijetu da predsjednik Sadam Husein vara. Američki ministar odbrane Donald Rumsfeld je kazao da će Sadam Husein trebati brzo odlučiti da li da se razoruža ili kaže svijetu da nije voljan da se riješi zabranjenog oružja. Ministar Rumsfeld je kazao novinarima da bi dobro rješenje krize bilo ukoliko bi irački lider Saddam Hussein napustio zemlju. Zvaničnici UNHCR-a kažu da su Iračani zamijenili mjesto sa Afganistancima kada je u pitanju traženje azila u razvijenim zemljama, te time postali najveća jedinstvena grupa koja traži azil. Prema podacim agencije, Iračani koji bježe od političkih i vjerskih represalija podnijeli su 36 hiljada molbi za dobijanje azila u bogatijim zemljama u prvih devet mjeseci ove godine. Sveukupna brojka je za skoro 12 hiljada veća nego zahtijevi koji su stigli od ljudi sa područja bivše Jugoslavije, koji su iz sljedeće najveće grupe po tražneju azila. Broj Afgasnistanaca koji su tražili azil opao je za 48 posto u poredjenju sa prošlom godinom, u vrijeme stabilizacije stanja u Afgansitanu pod privremenom upravom nakon decenija ratovanja.
