Jugoslovenska strana u aktuelnom sporu pred Medjunarodnim sudom u Hagu je posebno polemisala sa stavovima b-h zastupnika i uvjerenjem da bi "pozitivan ishod" spora koji je protiv SRJ u martu 1993. pokrenula BiH, predstavljao "veliki doprinos teškom procesu pomirenja u Bosni i Hercegovini" i omogućio da dvije države "žive u prijateljstvu, kao dobri susjedi". "Uz dužno poštovanje, u to je vrlo teško povjerovati" - rekao je glavni zastupnik SRJ, Tibor Varadi, izražavajući mišljene da bi efekti postupka pred Medunarodnim sudom bili suprotni- da bi otežali ili čak zaustavili proces pomirenja i "teško opteretili odnose susjednih država". Ovdje se, dodao je on, "radi o sudskom slučaju u kojem se tvrdi da je SRJ pomagala i podržavala bosanske Srbe u izvršenju genocida", a ta tvrdnja bi se dokazivala godinama, sa stotinama svjedoka koji bi iznosili optužbe i protuoptzžbe i različita vidjenja istih tragičnih dogadjaja. Sve to, smatra zastupnik SRJ, teško može da doprinese "jačanju slabašne koegzistencije medju etničkim grupama u BiH". Zastupnici SRJ su ostali pri stavu da "otkriće novih činjenica" opravdava njihov zahtjev za revizijom presude od 11. jula 1996. kojom je Medjunarodni sud potvrdio nadležnost u slučaju "BiH protiv SRJ". Te "nove činjenice", po njima, izviru iz toga što je SRJ primljena u članstvo UN 1. novembra 2000. kao "nova članica", što znači da prije toga nije bila članica UN pa, prema tome, nije imala ni pristup Medjunarodnom sudu pravde, te nije bila vezana Konvencijom o spriječavanju i kažnjavanju zločina genocida. Sa druge strane, zastupnici Bosne i Hercegovine su i danas ukazivali da razlozi za reviziju, na koje se poziva druga strana, ne predstavljaju nikakve "nove činjenice", već se jednostavno radi o "zakašnjeloj promjeni stava" SRJ nakon promjene režima u Beogradu, koja ne proizvodi nikakve retroaktivne posljedice. Na kraju rasprave, pravni zastupnici obje strane su tvrdili da su "zadovoljni"- tako su b-h zastupnici uvjereni da će, nakon što zahtjev za revizijom bude odbačen, napokon biti otvorena rasprava o "suštini stvari", odnosno o odgovornosti SR Jugoslavije za genocid u Bosni i Hercegovini. Jugoslovenska strane svoje zadovoljstvo završetkom procesa ilustrira činjenicom da su, kako kažu, "iz jedne beznadežne pozicije, ipak došla u situaciju u kojoj postoji izvjesna nada da bi sud mogao prihvatiti argumente za reviziju". Uz to se nadaju kako neće doći do rasprave o "suštini stvari", o odgovornosti za genocid u Bosni i Hercegovini i eventualnoj ratnoj odšteti susjednoj državi. S tim u vezi, pominju se tvrdnje b-h medija u kojima se spekuliše da bi BiH mogla tražiti odštetu od 50 milijardi eura, što znači da bi svaki stanovnik BiH potraživao od SRJ oko 15.000 eura. Sudska odluka o ovom sporu biće saopštena naknadno.
