Jugoslovenski zahtjev za reviziju presude kojom je Medjunarodni sud pravde u julu 1996. potvrdio svoju nadležnost u slučaju "Bosna i Hercegovina protiv Jugoslavije", zastupnici BiH su danas opisali kao "još jedan pokušaj odugovlačenja postupka i spriječavanja suda da otvori raspravu o suštini spora, o odgovornosti SRJ za kršenje Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida". Ukazujući da će se u martu 2003. navršiti deset godina odkako je spor pokrenut, bosanski zastupnici su priznali da je jugoslovenska strana, koristeći se raznim proceduralnim razlozima i političkim pritiscima izvan suda, bila zaista uspješna u "kupovini vremena". Ako je Jugoslavija punih 8 godina bila "u zabludi" u pogledu svog medjunarodnog statusa, ukazali su zastupnici bosanskohercegovačke strane, onda je za to sama kriva, i ne može se pozivati na sopstvenu grešku da bi osporila nadležnost Medjunarodnog suda. Aplikacijom za članstvo u UN-u Beograd je, po njima, napokon prihvatio poziciju koju su u prethodnih 8 godina zastupali Generalna skupština i Vijeće sigurnosti, Europska Unija, Arbitražna komisija, Organizacija za evropsku sigurnost i suradnju i sve ostale države bivše federacije: da će, naime, neizvjesnost svog medjunarodnog statusa SRJ razriješiti onog trenutka kada podnese zahtjev za prijem u UN, kao što su učinile sve ostale republike.
Nadležnost Medjunarodonog suda nad ovim slučajem Jugoslavija je , tvrde zastupnici BiH, prihvatila prešutno i svojim postupcima u proteklih devet i po godina spora sa BiH, a zatim i 1999. kada je i sama pokrenula spor protiv 10 zemalja-članica NATO, pozivajući se takodje na član IX Konvencije o spriječavanju i kažnjavanju zločina genocida. Zbog toga, zastupnici BiH su danas pozvali Medjunarodni sud da odbaci jugoslovenski zahtjev, kako bi se konačno stvorio prostor za raspravu o suštini spora: o tome da li je u BiH izvršen genocid i da li je za njega odgovorna SRJ. Sutra i dan nakon toga obje strane će imati priliku za završnu riječ u ovom procesu.
