SR Jugoslavija je od aprila 1992. do novembra 2000. živjela u zabludi da je članica Ujedinjenih naroda, da i za nju važi Statut Medjunarodnog suda pravde, kao i da je obavezuje Konvencija o spriječavanju i kažnjavanju zločina genocidu.
A onda je uvidjela da je bila u zabludi: primljena u UN kao "nova država-članica" i morala je da- takodje kao "nova država" - pristupa Statutu Medjunarodnog suda i Konvenciji o genocidu.
U to su danas sudije Medjunarodnog suda u Hagu uvjeravali trojica zastupnika SR Jugoslavije. Na tim se "novim činjenicama" zasniva jugoslovenski zahtjev za revizijom presude kojom je 11. jula 1996. Medjunarodni sud potvrdio nadležnost u sporu "Bosna i Hercegovina protiv SR Jugoslavije." Spor je u martu 1993. pokrenula BiH optužbom da je SRJ prekršila Konvenciju o spriječavanju i kažnjavanju zločina genocida.
Prema zastupniku SRJ, Vladimiru Djeriću, presuda Medjunarodnog suda iz jula 1996. zasniva se na "pogrešnim pretpostavkama da je SRJ ugovorna strana Statuta Medjunarodnog suda i potpisnica Konvencije o genocidu." Jugoslavija u tom trenutku nije bila ni jedno ni drugo, a kada je naknadno u junu 2001. pristupila Konvenciji o genocidu stavila je izričitu rezervu na njen clan IX, što znači da ne prihvata automatsku nadležnost Medjunarodnog suda u sporovima oko primjene te Konvencije. A presuda kojom je u julu 1996. potvrdjena nadležnost u slučaju "Bosna i Hercegovina protiv SR Jugoslavije" zasniva se, upravo, na tom članu, odnosno na činjenici da je SFRJ, pristupajući 1948. godine Konvenciji o genocidu, prihvatila automatsku nadležnost Medjunarodnog suda u sporovima oko njene primjene.
Na ove argumente SRJ sutra će odgovoriti zastupnici Bosne i Hercegovine.
