Stalni predstavnik BiH u Ujedinjenim narodima Mirza Kušljugić, je jučer poslije podne, govorio u Vijeću sigurnosti UN-a u New Yorku, gdje uz predstavnike BiH, Jugoslavije i Hrvatske, govorili predsjednik Haškog suda Cloud Jorda i glavna tužiteljica Carla del Ponte čije je izlaganje privuklo posebnu pažnju na toj zatvorenoj sjednici i o kojem nam je ambasador Kušljugić iznio više detalja.
M. KUŠLJUGIĆ: Izlaganje Glavne tužiteljice Haškog tribunala, poklapa se sa pismom kojeg su ona i predsjednik suda uputili Vijeću sigurnosti 23 oktobra. U tom se pismu ukazuje da ukoliko ne dodje do privodjenja optuženih za ratne zločine, koji se kvalificiraju kao najvažniji optuženici, da u tom slučaju Haški tribunal neće moći završiti svoj rad u predvidjenom roku, koji je za tužiteljstvo predvidjen do 2004, a za sud do 2008. godine. To je za Vijeće sigurnosti važno, jer ono donosi odluke o radu Suda. Sve drugo je bilo vrlo konkretno ukazivanje na probleme oko dobivanja informacija, dokaza, do pristupa svjedocima i kao najvažnije vrlo precizno, poimenično navodjenje problema koje imaju tužitelji oko privodjenja generala Bobetka i Gotovine iz Hrvatske, te oko privodjenja velikog broja optuženih iz Jugoslavije i oko neaktivnosti u saradnji predstavnika vlasti Republike Srpske.
VOA: Da li je bilo konkretnijeg govora o toj nesaradnji vlasti u Republici Srpskoj?
M. KUŠLJUGIĆ: U domenu u kojem je to bilo prema druge dvije države bilo je i prema ovom bosansko-hercegovačkom entitetu. Mislim da je data još jedna šansa i novim vlastima u BiH da vrlo ozbiljno pristupe saradnji sa Haškim tribunalom. U suprotnom, Vijeće sigurnosti će morati donositi neke odluke, jer se neće moći ispoštovati njihova odluka o dužini mandata Haškog tribunala.
VOA: Kako su predsjednik Suda i Glavna tužiteljica ocjenili rad organa vlasti u Federaciji BiH i državnih organa BiH?
M. KUŠLJUGIĆ: Pošto je kritički bilo intonirano njihovo izlaganje, sama činjenica da nisu spomenuti podrazumjeva da je tu saradnja na zadovoljavajućem nivou. To su oni, izmedju ostalog, jednom rečenicom i istakli.
VOA: Uz članice Vijeća sigurnosti bili su predstavnici BiH, to ste bili Vi, zatim predstavnik Hrvatske i Jugoslavije. Kažite nam šta ste vi govorili?
M. KUŠLJUGIĆ: Naše obraćanje je podržalo dosadašnji rad Suda, ukazalo na naše razočarenje, koje dijelimo sa predsjednikom i glavnom tužiteljicom Haškog tribunala, da glavni optuženi još uvijek nisu u Hagu. Sa tim u vezi smo naglasili važnost medjunarodne zajednice, jer je očigledno da samo pod pritiskom medjunarodne zajednice dolazi do saradnje po ovom pitanju. Takodjer je u govoru istaknuta važnost akta, važnost izjave koju je dala Biljana Plavšić i izraženo je očekivanje da bi to moglo i da bi trebalo da bude praćeno i sličnim aktima od strane drugih optuženih, jer je to put individualizacije krivice i put u pravcu pomirenja. Mi smo izrazili zadovoljstvo da je donešena odluka oko podizanja kapaciteta Državnog suda BiH i preuzimanja odredjenih tužbi i procesa, normalno u saradnji i pod nadzorom Haškog tribunala.
VOA: Kakav je Vaš utisak, da li se može očekivati intenziviranje saradnje Hrvatske sa Haškim tribunalom, nakon slučaja Bobetko?
M. KUŠLJUGIĆ: Predstavnik Hrvatske, ambasador Šimunović je rekao da će hrvatska vlada poštovati odluku Apelacionog vijeća, tako da mislim da je sve sada u domenu pravnih normi, a ne političkih.
VOA: Očito, prema tvrdnjama iz Haškog tribunala, posebno tvrdnjama Glavne tužiteljice, najviše optuženih za ratne zločine kriju se u Jugoslaviji. Šta je kazao predstavnik Jugoslavije?
M. KUŠLJUGIĆ: Predstavnik SRJ, ambasador Šahović je rekao da vlada SRJ razmatra mogućnost izmjene spornog stava u federalnom zakonu, koji se tiče saradnje sa Haškim tribunalom i izrazili su svoju spremnost za dalju saradnju. Pri tome je dosta kritički taka njihov ton komentarisan od strane Glavne tužiteljice. Iskreno rečeno osjećaj je da se pruža još jedna šansa svim zemljama u regionu, koje su pod jurisdikcijom Haškog tribunala.
VOA: Da li je govorio neko od stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a?
M. KUŠLJUGIĆ: Svih pet stalnih članica Vijeća sigurnosti su govorili, govorile su još i neke druge članice, ali uvažavajući osjetljivost materije važno je to da je stav predsjendika i glavne tužiteljice Haškog tribunala podržan od strane predstavnika SAD-a, Francuske, Velike Britanije, donekle i Kine i Rusije.
VOA: A, to znači, praktično, ako to možemo slobodno interpretirati, da sud i tužiteljstvo neće prestati raditi dok ne budu pohapšeni pred sud izvedeni ključni optuženici za ratne zločine na području bivše Jugoslavije.
M. KUŠLJUGIĆ: To je sigurno zaključak koji se može izvesti i da će Vijeće sigurnosti na vrijeme poduzimati aktivnosti kako bi se mandat Haškog tribunala prilagodio situaciji u kojoj se trenutno nalazi Sud.
