Pojavljujući se po treći put u ulozi svjedoka na sudjenjima za ratne zločine pred Haškim sudom, hrvatski predsjednik Stipe Mesić, današnji svjedok opružbe protiv Slobodana Miloševića, je na samom početku svjedočenja ustvrdio kako je optuženi, zajedno sa JNA i Srbima u Hrvatskoj, radio na uspostavi granice "Velike Srbije" na liniji Virovitica-Karlovac-Karlobag.
"Miloševiću nije odgovarala nikakva Jugoslavija, ni federalna, ni konfederalna, zanimala ga je Velika Srbija na ruševiama Jugoslavije", rekao je Mesić, koji je 1991.godine obavljao dužnost predsjednika Predsjedništva SFRJ.
On je primjetio kako je Milošević "prevario" Srbe u Hrvatskoj, "obećavajući im da će svi živjeti u jednoj državi, te da imaju pravo na samoopredjeljenje".
Uz ovo, Mesić je izrazio uvjerenje kako su opruženi i tadašnji predsjednik Hrvatske, Franjo Tudjman, na sastanku u Karadjordjevu, dogovorili podjelu Bosne i Hercegovine.
Mesić je rekao da je Tudjman, prije tog sastanka, bio za opstanak BiH "kao jedinstvenog entiteta", ali da je, po povratku u Zagreb, promijenio mišljenje i da je bilo "bilo očito" da ga je u to ubjedio Milošević.
"Rekao nam je da ćemo dobiti granice Banovine iz 1939. godine plus Cazin, Kladušu i Bihać...Milošević mu je tada rekao: 'Franjo, možeš uzeti Cazin, Kladušu i Bihać - to su nekada zvali 'Turska Hrvatska'", ispričao je Mesić.
On je dodao da je do djelimičnog ostvarivanja tog plana došlo uspostavljanjem autonomne oblasti u Cazinskoj Krajini, na čijem je čelu bio Fikret Abdić.
Prema svjedokovim riječima, optuženi je "mogućnost oružane bitke" u bivšoj jugoslaviji pomenuo još u govoru na Gazimestanu, 28. jula 1989. i to je bio "prvi put da je neko u Jugoslaviji spomenuo mogućnost da se ide u rat". Mesić je rekao da je tada shvatio da se sprema "preustroj Jugoslavije, koja više neće biti federalna, po Ustavu iz 1974."
Na pitanje tužitelja Geoffrey Nice da li je JNA učestvovala u izazivanju incidenata u Hrvatskoj, Mesić je odgovorio potvrdno.
Tokom Mesićevog svjedočenja tužitelj je u dokazne predmete uveo masu dokumenata: više desetina zapisnika sa sastanaka najprije cjelovitog a potom "krnjeg" Predsjedništva SFRJ; naredbi i saopštenja tadašnjeg Saveznog sekretara za narodnu odbranu generala Veljka Kadijevića; kao i izvještaja i naredbi Štaba vrhovne komande koji je, po Mesiću, bilo "nezakonito, neustavno tijelo." Medju njima je i "upozorenje" Štaba vrhovne komande, upućeno početkom oktobra 1991. hrvatskom predsjedniku Tudjmanu: "Za svaki napadnuti i osvojeni objekat JNA biće odmah uništen po jedan objekat od vitalnog značaja za Republiku Hrvatsku. Za svaki napadnuti i zauzeti garnizon biće uništeni vitalni objekti grada u kojem se garnizon nalazi..."
Prema Mesiću, radilo se o ultimatumu i najavi odmazde nad hrvatskim gradovima, kao i o "vojnom puču" koji je izveo Štab vrhovne komande - "ilegalna institucija u službi Slobodana Miloševića."
Pre jutrošnjeg ulaska Stjepana Mesića u hašku sudnicu, Milošević ga je opisao kao "problematičnog svjedoka, s obzirom na njegovu ličnu zločinačku ulogu u razbijanju Jugoslavije."
Sa posebnom pažnjom se očekuje sutrašnje unakrsno ispitivanje svjedoka optužbe, kada se vjeruje da će doći do konfrontacije dvojice visokih čelnika nekadašnje zajedničke države.
