Linkovi

Započeli procesi Miloševiću za Hrvatsku i BiH, 26/9/02. - 2002-09-26


"Optuženi Slobodan Milošević je imao glavnu ulogu u planiranju, organiziranju, finansiranju i sprovodjenju zajedničkog zločinačkog poduhvata, tako da je teško zamisliti da bi se taj poduhvat mogao uopšte izvesti bez njega".

Riječi su to tužitelja Geoffrey Nice koji je, na početku dokaznog postupka po optužnicama za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, opisao ulogu Miloševića u dogadjajima koji su opisani u tim optužnicama.

Tužitelji će u postupku koji je danas otpočeo, nastojati doazati da je postojao plan da se veliki dijelovi teritorija Hrvatske i Bosne i Hercegovine stave pod srpsku kontrolu, kao i da su u ostvarivanju tog plana počinjeni zločini kao što su deportacije, masovna ubistva, nezakonita zatočavanja civila, razaranja gradova i sela, uništavanje i pljačkanje privatne imovine i genocid.

Nastojaće se dokazati kako su zločini vršeni sistematski i na širokim prostorima, kao i da su se odvijali po "istom obrascu", kako u Hrvatskoj, tako i u Bosni a zatim i na Kosovu.

Mada je optuženi u to vrijeme, kao predsjednik Srbije, bio bez "formalne vlasti" nad jugoslavenskim oružanim formacijama, nastojaće se dokazati da je nad vojskom i drugim saveznim institucijama imao "efektivnu kontrolu", kao i da je imao uticaj na političke i vojne lidere Srba u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, te da je finansijski, logisticcki, kadrovski i na druge načine podržavao i pomagao njihove ratne kampanje.

Tužiteljstvo najavljuje da će dokazati da je Miloševich kriv za genocid, tako što će pokazati da je optuženi djelovao sa namjerom da se uništi dio etniccke grupe ili je, u najmanju ruku, "znao ili imao razloga da zna" da neki od učesnika u zajedničkom zločinačkom poduhvatu, kao što su Ratko Mladić i Radovan Karadžić, imaju namjeru da unište Bošnjake Srebrenice, ali nije učinio ništa da ih spriječi ili kazni.

Glavni tužitelj Haškog tribunala, Carla del Ponte je na otvaranju današnjeg sudjenja, osvrčući se na ulogu SR Jugoslavije na njegov tok, izjavila kako Jugoslavija "drži ključ" za utvrdjivanje istine na tom procesu. Ona je ocjenila da je saradnja Beograda s Uredom tužitelja "nedovoljna", "manjkava" i "nepredvidiva".

"Sa velikim žaljenjem, kažem da SR Jugoslavija ne insistira na želji da se pred ovim sudom utvrdi istina", kaže Del Ponte, ističući kako se više ne nada da će jugoslovenske vlasti "podsticati svjedoke" da daju iskaz na sudjenju Slobodanu Miloševiću.

Sa svoje strane, Milošević je ponovio svoju poznatu verziju dogadjaja u Jugoslaviji i, ukazujući zašto su, po njegovom missljenju, optužnice za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu "lažne", Milošević je ustvrdio kako je na tim prostorima u toku protekle decenije vodjen "samo jedan rat - rat protiv SR Jugoslavije", a da u Hrvatskoj i Bosni "nije bilo nikakve agresije" već su vodjeni "gradjanski ratovi", u kojima su lokalni Srbi učestvovali iz "samoodbrane."

Rekao je da "nije sporno" da je Srbija pomagala Srbe u Hrvatskoj i BiH kako ne bi ponovo bili "žrtve genocida", ukazujući kako su istovremeno Amerika, Njemačka, Vatikan, Iran i mnogi drugi "pomagali Hrvate i Muslimane" pa ih niko zbog toga ne optužuje.

Te ratove su, po njemu, započeli Franjo Tudjman, Stipe Mesić, Alija Izetbegović i zapadne sile, čijim "strategijskim interesima" - tvrdi Milošević - "nije odgovarao opstanak Jugoslavije."

Očekuje se da će sutra Milošević završiti sa svojim uvodim obraćanjem, nakon čega će Tužitelji izvesti prvog svjedoka. Kako je najavljeno, hrvatski predsjednik Stipe Mesić će svjedočiti na procesu protiv Miloševića tokom naredne sedmice. S druge strane, bivši zapovjednik Vojne policije HVO u Srednjoj Bosni, Paško Ljubičić, danas se po drugi put izjasnio nevinim, ovaj put po novoj optužnici koja ga tereti za zločine u Ahmićima i drugim mjestima Lašvanske doline.

Iako nova optužnica ima nešto više tačaka od prethodne, u nju nisu uvedene optužbe za nova krivična djela već su optužbe samo dopunjene ili preradjene. Kao i u prvobitnoj optužnici, Ljubičić se tereti za progon Bošnjaka na političkim, rasnim ili vjerskim osnovam, za nezakonite napade za civilne ciljeve te za ubojstva, teške ozljede, razaranja i nehumano postupanje. Optužbe se odnose na podrucje Ahmića, Viteza i Busovače.

Prema tužiteljima, najteži žločin koji se pripisuje optuženom je onaj koji su snage pod Ljubičićevim zapovjedništvom počinile u Ahmićima 16. aprila 1993. Tada je ubijeno više od 100 Bošnjaka, većinom civila, medju kojima žena i djece. Tužitelj će dokazivati da je optuženi zapovjedio napad, sudjelovao u pripremama kao i u samom napadu.

Ljubičić se dobrovoljno predao novembra prošle godine, nakon što je skinut pečat s optužnice protiv njega.

Vrijeme početka sudjenja Paški Ljubičiću još nije saopšteno.

XS
SM
MD
LG