Andrew Wilson, stručnjak za privatna ulaganja pri Washingtonskom uredu Centra za međunarodna privatna preduzeća, agencije u okviru Privredne komore Sjedinejnih Država, prije 6 sedmica je boravio u BiH, gdje ovaj centar u sljedećih nekoliko mjeseci želi otvoriti svoj ured. Gospodina Wilsona smo zamolili da za naš program prokomentira ekonomsku sitaciju u BiH u svjetlu privatnih ulaganja.
A. WILSON: Ja sam oprezno optimističan prema onome šta se može desiti u Bosni i Hercegovini. Mislim da u region konačno dolazi vrijeme za poslovni razvoj, u odnosu na dosadašnji period poslijeratne rekonstrukcije. Mislim da ljudi čine napore da se povežu i izgrade poslovno okruženje, ali isto tako se pred njima nalaze brojni izazovi, kako za medjunarodnu zajednicu, vladu BiH i lokalne biznismene.
VOA: Na pitanje koje su to najveće zabrinutosti prisutne kod privatnih ulagača u BiH, gospodin Wilson odgovara?
A. WILSON: Rekao bih da u ovom trenutku najveće zabrinutosti leže, ne toliko u mogućnostima koje postoje za investiranje ili za privlačenje korporativnih ulagača, nego ti problemi i izazovi leže u vrsti poslovnog okruženja, o zakonima o ulaganju, i u tome koliko je prisutna korupcija. Šta to znači? Kada dolaze uložiti u BIH, biznismeni se suočavaju s brojnim različitim nivoima vladinih ureda, zakona i regulativa kojima moraju udovoljiti, a dok oni to sve obave posjećujući različite vladine urede, ti se zakoni mogu promijeniti. Postoji zatim problem vladavine zakona, problem sudskog sistema. Ukoliko potpisujete ugovor, vi morate biti sigurni da će vas sudski sistem podržati, dakle da će potpisano biti ispunjeno. Mi smo ustanovili je da je sudski sistem u BiH veoma dobar u sferi građanskog sektora, u sferi provođenja zakona u slučaju kriminala, slanja osumnjičenih u Hag, ali nema iskustva kada su u pitanju ekonomija i biznis. Dakle, da bi se izgradilo povjerenje ulagača, mora se raditi na razvijanju pravila i zakona u sferi poslovanja, od kojih će bizinisi imati koristi i sudski sistem koji će iza toga stajati. Što se tiče korupcije, to je drugo pitanje. Sve ekonomije koje se nalaze u tranziciji moraju se boriti s tim problemom. Ne želim zazvučati cinično, ali kod tradicionalne korupcije, vi možete barem podmititi šefa države i razviti posao u zemlji,iako, naravno ne želim reći da je to ispravno i moralno. Medjutim, u ekonomijama koje se nalaze u tranziciji biznisi trebaju podmićivati ljude na različitim nivoima, što se ne isplati. Oni trebaju potrošiti jako puno vremne i novca hvatajući se u koštac sa korupcijoim, a to se ne isplati.
VOA: Tvrdite li da su strukture u bh vlasti korumpirane od najnižeg općinskog nivoa pa naviše?
A. WILSON: To nije samo slučaj u Bosni i Hercegoivni, nego sa svim ekonomijama u tranziciji. U BiH je to složeniji problem jer često imate veći broj ljude koji se nalaze na upravljačkim pozicijama. Ne pokušavam reći da je svako korumpiran u vlasti BiH, već da postoje mogućnosti da budu korumpirani. Ovo nisu pitanja samo za inostrane ulagače, već i za domaće ulagače. Ljudi moraju imati na umu to da , ako je poslovna atmosfera u BiH dobra za lokalne ulagače, ljude iz BiH, ona je dobra i za strane ulagače.Vi ne morate imati posebne okolnosti kako biste privukli strane ulagače, nego morate imati dobre, stabilne uslove kako bi svako mogao poslovati.
VOA: U BiH je u toku proces privatizacije, odnosa prenosa vlasništva preduzeća koja su bila u državnom vlasništvu u privatne ruke. Koliko proces privatizacije privlači ili odbija privatne ulagače?
A. WILSON: Mislim da većina ljudi često pogrešno procjenjuje privatizaciju kao najvažniji aspekt ekonomskog rasta. Mislim da ljudi u BiH trebaju sagledati šire mogućnosti koje postoje u zemlji. Većina preduzeća koja postoje u BiH su uništena ili u ratu ili tokom 10- 12 godina nerada i možda nisu pogodna za investiranje. Dobra preduzeća koja mogu biti privatizirana su ili već privatizirama ili će biti u budućnosti. Ljudi u BiH moraju tragati za novim mogućnostima razvoja posla, a ne samo da čekaju da dodju strani ulagači.
VOA: Šta BiH treba učiniti kako bi prodrla na svjetsko tržište?
A. WILSON: To se pitanje često postavlja na Balkanu. Ekonomije u tranziciji ili bilo koja ekonomija u svijetu koja operira pojmom globalizacije ,pomisli da mora biti spremna da se natječe sa SAD ili ekonomijom Japana ili Njemačke.Medjutim, najčešće moramo biti pripravni da se takmičimo s najbžim susjedima. Radi se o onoj staroj izreci, prvo skoči, pa reci ” hop“. Ljudi moraju obnoviti stare regionalne veze, početi trgovati prvo sa svojim susjedima, a stvaranje jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH se mora shvatiti ozbiljno. Započnimo sa trgovinom unutar BiH i surađujmo sa susjedima u regionu. Istu poruku imamo za ljude u Crnoj Gori, Kosovu. Hrvatskoj, Srbiji - povežite se prvo na regionalnom tržištu!
