Linkovi

U traganju za istinom na Balkanu. 1/8/02 - 2002-08-01


Ugledni američki balkanolog i profesor istorije, Charls Ingrao okupio je oko 140 zapadnih naučnika i naučnika sa područja bivše Jugoslavije oko projekta nazvanog Naučna inicijativa koji ima za cilj objektivno razmatranje najkontroverznijih pitanja vezanih za oružane sukobe na Balkanu u proteklih desetak i više godina. Neka od najznačajnijih se odnose na uzroke rasplitanja bivše jugoslovenske federacije, operaciju Oluja u Hrvatskoj, masakr u Srebrenici i rat na Kosovu. Tim povodom u razgovoru sa Jelom Jevremović, iz Glasa Amerike na Srpskom jeziku, profesor Ingrao naglašava da je Projekat Naučna inicijativa započet je prošle jeseni i da ima dva cilja: Projekat je počeo prošlog septembra kao nastojanje da se pokrene dijalog između naučnih stručnjaka iz svih zemalja nastalih na tlu bivše Jugoslavije o pitanjima koja polarizuju narode bivše Jugoslavije, posebno Srbe u odnosu na ostale svoje bivše sunarodnike. Riječ je o deset kontroverzi koje su vezane za rat u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu. Neka od tih pitanja su međunarodnog karaktera, kao što je Haški tribunal oko kojeg se Srbi i neki Hrvati spore sa međunarodnom zajednicom. Naš je cilj da naučnici iz svih sredina stave na sto svoje dokaze i argumente i da ih onda zajednički razmotrimo. Kada, na primjer, Srbi, Hrvati ili Albanci iznose određenu tezu, od njih se traži da iznesu i dokaze kojom potkrepljuju svoje tvrdnje. Tako obje strane, i ona koja optužuje, kao i ona koja te optužbe opovrgava mora da ponudi dokaze. U dijalogu učestvuje i veliki broj zapadnih naučnika, koji imaju određenu posredničku ulogu. Pokretanje dijaloga je samo jedan od ciljeva Naučne inicijative, jer ne želimo da se sve svede na razgovor između naučnika. Naš drugi, jednako važan, cilj je da taj dijalog dopre do javnosti, odnosno medija i političara, i na kraju ako je to moguće preobrazi stanovišta šire javnosti.

Osvrćući se na nedavni, prvi organizacioni sastanak održan u Sarajevu, profesor Ingrao je naveo komentare nekih učesnika da postoje tri verzije bosansko-hercegovačkog sukoba. Cilj Naučne inicijative je -- kako se izrazio -- četvrto sagledavanja činjenica koje će sve tri strane u Bosni i Hercegovini smatrati vjerodostojnim.

Bilo je to prvi put da su na istom mjestu bili naučnici iz svih sredina koji, pored ostalog, pokušavaju da probiju zid koji stoji između njih, javnosti i političara, koji su -- budimo pošteni -- rđavo rukovodili u posljednjih petnaest godina. Naš projekat se oslanja na čvrstim dokazima i utvđivanju pouzdanih činjenica. U slučajevima u kojima još uvek nema takvih nepobitnih dokaza -- konstatovaćemo kao pravi naučnici -- da umjesto pouzdanih činjenica postoje određena tumačenja, odnosno različita mišljenja, dok je potrebno obaviti dalja istraživanja. No pored svega, vjerujem da ćemo doći do črvstih stanovišta koja će pomoći da se razrješe svih 10 kontroverzi -- jer naučnici već sada u privatnim susretima priznaju da se slažu u ocjeni mnogih od najkontroverznijih pitanja.

Upitan da iznese nekoliko primjera, činjenica oko kojih se naučnici već slažu, profesor Ingrao je rekao: Poznate su nam činjenice o operaciji Oluja, koje javnost ne zna, a koje su vezane za način na koji su Srbi napustili Krajinu. Slično je sa Srebrenicom. Mislim da naučnici, bez obzira odakle su, znaju mnogo više o Srebrenici nego ljudi koji o tim događajima razmišljaju na pristrasan način. Naučnici se takođe uglavnom slažu o tome šta se događalo između Srba i Albanaca na Kosovu, ali sve te činjenice još uvek treba sagledati tako da naučnici obje strane i zapadni stručnjaci mogu o njima da govore na isti način.

Navika da se događaji interpretiraju pristrasno, odnosno nenaučno nije karakteristična samo za Balkan, kaže profesor Ingrao: Sve sredine, i to nije problem samo bivše Jugoslavije, nego karakteristika svih zemalja Srednje Evrope -- od Poljske na sjeveru do Grčke na jugu -- sve one pomoću domaćih nacionalističkih medija i intelektualaca njeguju parohijalnu vizuru koja isključuje sve osim domaće tumačenje. U svim tim sredinama ljudi jednostavno ne žele da upoznaju i glatko ignorišu dokaze i činjenice druge strana. Naučnici okupljeni oko naše inicijative dobro znaju da postoji više od jednog viđenja događaja iz nedavne prošlosti. Međutim, niko do sada nije imao hrabrosti da sve te događaje svojoj javnosti predstavi u punom svjetlu. To je funkcija naše inicijative. Ako i ne otkrijemo ništa novo, već je to što znamo i što ćemo iznijeti na vidjelo moglo bi u svim sredinama da otvori ljudima oči.

Učesnici Naučne inicijative namjeravaju da objave publikacije o svakoj od tema o kojima budu raspravljali, dok profesor Ingrao očekuje da će kroz dvije godine izaći i knjiga od deset poglavlja koja će postati izvor vjerodostojnog objašnjenja balkanske krize u poslednjih 12 godina. Naučnu inicijativu inače finansira, vašingtonski Institut za mir, dok će sljedeći skup biti održan u Alberti u Kanadi.

XS
SM
MD
LG