Ruski predsjednik Vladimir Putin je svojim potpisom ozvaničio zakon koji, prvi put nakon boljševičke revolucije prije više od 70 godina, dozvoljava prodaju i privatno vlasništvo nad poljoprivrednim zemljištem u Rusiji. Prema odredbama novog zakona, ruski gradjani ili privatne kompanije u njihovom vlasništvu uskoro će moći da kupuju obradivo zemljište u ovoj najvećoj zemlji na svijetu. Gospodin Putin i ostale pristalice ovog poteza , kažu da je upravo usvojeni zakon neophodan da bi se revitalizirala ruska poljoprivreda koja je u opadanju od kolapsa Sovjetskog Saveza 1991. godine. Novi zakon, koji na snagu stupa za 6 mjeseci, dio je pritiska kojeg predsjednik Putin vrši kako bi liberalizirao rusku ekonomiju. U jednom ustupku prema konzervativnim političarima u parlamentu, kao i lokalnim političarima na terenu, zakon za sada kupoprodaju obradivog zemljišta dozvoljava samo ruskim gradjanima, dok će to strancima biti dozvoljeno tek za 49 godina. Konzervativni krugovi u ruskom parlamentu su, naime, izrazili bojazan da bi bogati stranci mogli pokupovati najkvalitetnije parcele. Ustav Rusije, usvojen 1993. godine ozakonio je privatno vlasništvo nad zemljištem. Medjutim, Komunisti i ostale ljevičarske stranke sve do sada su se protivili zakonu koji bi dozvolio prelazak poljoprivrednih dobara iz državnih u privatne ruke. Ukupna vrijednost ruske obradive zemlje procjenjuje se na 80 do 100 hiljada milijardi dolara. Veliki dio toga, medjutim, još uvijek je pod kontrolom prezaduženih kolektivnih poljoprivrednih zadruga. Eksperti vjeruju da bi se to uskoro moglo promijeniti - nakon ozvaničenja jedne od, kako je nazivaju, najznačajnijih ekonomskih reformi nakon kolapsa Sovjetskog Saveza.
