U povodu posljednjih dogovora i nesporazuma oko Kostajnice, kolega Omer Vatrić je razgovarao sa jednim od učesnika sastanka održanog 24 jula u Hrvatskoj Kostajnici, predsjednikom Komisije za granice BiH Željkom Obradovićem.
Gospodin Obradović je govoreći posebno za Glas Amerike, podsjetio da je Ugovor o granici izmedju BiH i Hrvatske potpisan 30-tog jula 1999 u Sarajevu prilikom održavanja Pakta o stabilnosti u jugoistočnoj Evropi. Tom prilikom nije bilo nikakvih nesporazuma u području Kostajnice, kada je utvrdjivana granična crta. Oni su usljedili naknadno, kaže gospodin Obradović. Bilo je zahtijeva od strane općine Bosanska Kostajnica, kao i Vlade Republike Srpske da se granica makne na rijeku Unu, ali Una siječe granicu na 13 mijesta na tom području, podsjeća gospodin Obradović.
Na sastanku u Kostajnici, razgovarala su izaslanstva dvaju država - Hrvatske i BiH, i jasno je rečeno da nema nikakvih neslaganja oko protezanja granice izmedju Hrvatske i Bosanske Kostajnice sukladno spomenutom ugovoru iz 1999. Ono što Hrvatska strana nije prihvatila je zahtijev BiH o izgradnji zaobilaznice.
Ž.OBRADOVIĆ: Tu je izaslanstvo BiH tražilo ustupak da se zbog prometnih problema za Bosansku Kostajnicu izgradi zaobilaznica u duljini od 500 metara, što bi zahvatilo hektar i pol na teritoriji Republike Hrvatske i oni taj prijedlog nisu prihvatili, ali su prihvatili šire obrazloženje da se omogući izgradnja jedinstvene zaobilaznice i za Hrvatsku i za Bosansku Kostajnicu. Odredjeni zahtijevi, sa strane Bosanske Kostajnice u Republici Srpskoj i Vlade Republike Srpske da se riješenje uvjetuje sa izgradnjom graničnog prijelaza hrvatska strana nije prihvatila.
VOA: Ko je u suštini pregovarač? Država BiH, ili tu ulogu ima i entiet Republika Srpska.
Ž. OBRADOVIĆ: Mislim da ste postavili pravo pitanje. Ovdje je čitavo pitanje aktuelizirano od općinskih tijela vlasti i vlade Republike Srpske, a ne od države BiH, ili Komisije za granice.
VOA: I dok traju nesuglasja, da li se granični promet obavlja u Kostajnici.
Ž.OBRADOVIĆ: Ne. Ne, i to je bilo jedno od pitanja sa naše strane, potencirano od lokalnih organa.
VOA: Kuda se saobraćaj preusmjerava i kretanje ljudi?
Ž.OBRADOVIĆ: Ide se na Bosansku Dubicu i na Bosanski Novi.
VOA: Koliko to otežava život ljudima i razmjenu dobara?
Ž.OBRADOVIĆ: Nažalost, najviše trpi običan čovijek i u jednoj i drugoj Kostajnici da ne mogu ići na jednu i drugu obalu Une. Ali šta mogu reći. Ništa nije do nas stručnjaka. Mislim da je ovdje došlo do odredjenih reakcija lokalnih općinskih vlasti u Kostajnici, za mene nekad nerazumljivih. Ali mislim da smo sinoć postigli jasan dogovor. Bilo je i žučnih rasprava i prijetnji prekida sastanka. Medjutim, kasnije smo donijeli zaključke i mislim da će oni doprinijeti kvalitetnom riješavanju Bosanske Kostajnice, a osim toga mi ne možemo izaći iz ukupnog konteksta riješavanja ukupne granice izmedju BiH i Hrvatske, niti iz principa, koji valdaju u riješavanju svih pitanja izmedju BiH i Hrvatske. Mislim da smo dali dobar ton i dobar temelj za izradu Protokola o trajnom riješavanju graničnog pitanja u Kostajnici, koji bi se sutra trebao riješiti na Vijeću ministara BiH i prosljediti Vladi Hrvatske. Ovdje Una siječe granicu na 13 mijesta i kada bi se držali njenog toka onda bi granica šetala. Ovdje smo išli da se granica bilježi koordinatama, kao što i jeste praksa.
