Na tridesetak mapa Sarajeva general Karavelić, svjedok optužbe na sudjenju za opsadu Sarajeva, je objasnio gdje su bile linije odbrane grada, linije sukoba sa srpskim snagama, kojim je komandovao general Stanislav Galić, optužen za granatiranje i snajpersku kampanju protiv grada. General Karavelić je izmedju ostalog, govorio i o strukturi Prvog korpusa Armije BiH, čiji je komandat bio od avgusta 1993. godine. Istakao je da je ta jedinica bila "nosilac odbrambenih aktivnosti grada Sarajeva". Pošto je prethodnih dana vojni analitičar tužiteljstva Richard Philips, uz pomoć kompjuterskih shema, detaljno prikazao strukturu srpskog, Sarajevsko-romanijskog korpusa, zastupnici tužbe su, svjedočenjem generala Karavelića, želili da predstave odnos snaga u troipogodišnjoj opsadi Sarajeva. To je iskoristila i odbrana generala Galića, nastojeći da u unakrsnom ispitivanju, pokaže kako su dobar dio sastava Prvog korpusa sačinjavale paravojne grupacije koje su se otimale kontroli i koje su artiljerijskom vatrom ili diverzantskim akcijama izvedenim u blizini lokacija medjunarodnih snaga i bolnica -provocirale uzvratnu vatru snaga Sarajevsko-romanijskog korpusa. Razvijajući tu tezu, odbrana je predočila dokument o osnivanju Izvidjačko-diverzantske brigade u okviru Prvog korpusa. Po naredbi u sastav te brigade su ušle specijalne jedine "Sultan Fatih", "Boris", "Kobra", "Ljiljan" i izvidjačka četa Prvog korpusa.
"U Sarajevu je 1992. mnogim samozvanim komandantima bilo veoma bitno da istaknu to 'specijalna', a nisu imale ni 's' od specijalne jedinice," rekao je na to general Karavelić i naveo primjer Juke Prazine. Pošto je sam general rekao da je Juka Prazina imao komandno mjesto u samom Predsjedništvu Bosne i Hercegovine i da je njegova "specijalna jedinica" bila pod direktnom komandom Generalštaba, odbrana ga je zapitala kako je bilo mogućno da jedan kriminalac, o čemu postoje dokazi, to postigne.
Ličnost Juke Prazine je na taj način izazvala raspravu u trouglu tužiteljstvo - sudija - odbrana. Raspravu je zaključio predsjeredavajući Sudskog vijeća, istakavši kako general Karavelić ne mora odgovarati na pitanja o tome šta je bio Juka Prazina, pošto ni samozvani komandant ni "par stotina pripadnika njegove jedinice", po riječima samog generala Karavelića, nikad nisu bili u sastavu Prvog korpusa.
