Deklaraciju su potpisali ministri privrede Albanije, BiH, Bugarske, Hrvatske, Makedonije, Moldavije, Rumunjske, Bugarska, SR Jugoslavije i Crne Gore, te predstavnici Pakta stabilnosti i Organizacije za europsku suradnju i razvoj. Ministica za ekonomska pitanja u Vijeću ministara BiH Azra Hadžiahmetović je za Glas Amerike kazala da je BiH u poslejdnjih godinu dana, osim ranije potpisanog ugovora o ekonomskoj suradnji sa Hrvatskom, sklopila sporazume sa Slovenijom, Makedonijom, Jugoslavijom i prije par dana sa Turskom, dok su u toku pregovori sa Albanijiom, Rumunijom i Bugarskom, te se okončanje ovog posla očekuje do kraja godine. Ova deklaracija je korak dalje u kreiranju zajedničkog ekonomskog prostora. Ovo je poruka poslovnoj zajednici širom svijeta da je cijeli Region spreman, da privuče strane investicije da ih zaštiti, stimuliše ih, da primjeni medjunarodne norme i standarde, što podrazumijeva jednaki tretman kako za strane tako i domaće investitore, rekla je Azra Hadziahmetović, ističući važnost za sve zemlje u Regionu jer svaka zemlja pojedinačno je mala za krupne kapitale.
Odgovarajući na pitanje kako ocjenjuje potrebu održavanja ovakvog skupa ministarka Hadžiahmetović je rekla:
Pa smatram da su ovakvi skupovi od posebne važnosti za sve zemlje u Regiji, a mi smo se prije više od dvije godine opredijelili za Ragionalni pristup. Manje više svi znamo da se radi o malim zemljama koje su, siromašne prije svega kapitalom, finansijskim kapitalom, znanjem i svim onim bitnim što je neophodno za današnju dinamiku razvoja. Posebno su siromašne modalitetima i načinima uključivanja u medjunarodno okruženje kao male zemlje. Jedino sa čim su bogate je mnoštvo problema koje u narednom periodu trebaju okončati. Ovaj skup je način prevazilaženja, olakšavanja problema, kako u Regiji tako i adekvatno uključivanje Regije u medjunarodno okruženje. To je bitno sa dva aspekta, prvo atraktivniji smo svi zajedno kao veći, kao jedan ekonomski subjekt u smislu privlačenja stranih investicija , a drugo to je jedan od načina i vježbanja funkcionisanja u kolektivitetu, što je jedan dobar način pripreme za ulazak u integracione procese.
Na pitanje o ekonomskoj situaciji u BiH gospodja Hadžiosmanović kaže: Prije svega, u BiH niko ne može biti zadovoljan aktuelnom ekonomskom situacijom. Činjenica je da smo posljednjih godinu i po dana učinili jako puno na trasiranju ključnih ekonomskih puteva, reformi čije ćemo efekte vjerovatno osjetiti, možda u narednoj, odnosno u narednim godinama. Vi znate da smo mi propustili šansu, kada govorim mi govorim o BiH i svim onim subjektima koji su uključeni u naš period obnove i razvoja, da smo propustili vrlo važnih 6 godina u posljeratnog perioda. Nismo iskoristili, razvojne projekte i programe koji bi obezbijedili veću zaposlenost i danas rezultirali većom stopom ekonomskog rasta. Mi smo sada u fazi ekonomskih reformi restruktuiranja cijele privrede, trasiramo i put ubrzanja privatizacije koja ide dosta sporo i išla je dosta sporo u BiH, i ja očekujem da će ovaj teški period kada je period donatorstva iza nas, a još uvijek nismo samoodrživi, da kažem ovo medjuvrijeme koje je dosta tesko posebno za vladajuce garniture, ali i sa aspekta svih gradjana u BiH, da će ovaj period trajati što kraće. Da ćemo u narednim, već naredne godine početi osjećeti efekte od ekonomskih reformi.
