Vojnici NATO-om predvodjenih mirovnih snaga u BiH su jutros na Palama provalili u porodičnu kuću Radovana Karadžića, najtraženijeg bjegunca Haškog tribunala i optuženika broj jedan za ratne zločine u BiH. Prema informacijama iz SFOR-a ova akcija, u kojoj su vojnici zaplijenili strana dokumenta i manji broj ličnog oružja, nije bila pokušaj hapšenja Radovana Kardžića, već je njegova kuća pretresena zbog moguće povezanosti sa ilegalnom trgovinom, javio je novinar Glasa Amerike Roger Wilkison.
Kuća optuženika za ratne zločine Radovana Karadžića u planinskom selu na području Pala, nekada glavnog sjedišta odvojene Republike Srpske, koju je on vodio, bila je prazna posljednjih pet godina. To je Reutersu rekao čuvar, koji je bio svjedok operacije SFOR-a. Francuski vojnici, iz sastava SFOR-a, helikopterom su stigli u šumoviti predio iznad Sarajeva, rano jutros, rekavši čuvarima da su u potrazi za oružjem.
Vidio sam francuske vojnike i još neke, kako dolaze u kuću oko 3 i 20. Oni su provalili u kuću i tražili svukuda. Ne znam šta su tražili jer Karadžić nije tu, rekao je jedan od ličnih Karadžićevih čuvara.
Prema svjedocima, vojnici su ušli u kuću i detaljno je pretražili. Novinar Beogradskog radija B92, koji je bio na mjestu kaže da su ulazna vrata i vrata od kućnog vrta uništena i da je kuća ostala u potpunom neredu. Neke slike su uništene, a lične video kasete i kompjuterski diskovi su odnešeni.
Supruga Radovana Karadžića, optuženog za genocid, pojavila se na kućnom pragu, sat vremena od upada vojnika SFOR-a, koji se desio u ranu zoru: Mi smo civili. Mi ovim što oni rade ne možemo uticati da Radovan promjeni svoje mišljenje, sve i da hoćemo, niti će on promjeniti svoje mišljenje, niti ćemo se mi prepasti ovakvih stvari. Ostaje sve onako kako jeste, rekla je Ljiljana Zelen Karadžić.
Ljiljana Karadžić, je citirana kako kaže da je, očita namjera bila da se zastraši porodica, dodajući da njen muž nije ni ispod tepiha, niti iza slika.
Prava namjera jutrošnje akcije, prenosi nam tvrdnje zvaničnika NATO-a iz njegovog glavnog štaba u Briselu Roger Wilkison, mogla je biti signal da misija NATO-a, koja podrazumjeva i hapšenje optuženika za ratne zločine, nije poremećena američkom prijetnjom zatvaranja Misije UN-a u BiH. Još jučer, iz State departmenta u Washingtonu, jednako, kao i iz američke ambasade u Sarajevu, saopćili su da odluka o Misiji UN-a ne utiče na vojnu misiju i prisustvo američkih vojnika u sastavu SFOR-a. Iz sjedišta NATO-a u Briselu su to takodjer jučer potvrdili, naglašavajući da mandat mirovnih snaga u BiH dolazi od Daytonskog sporazuma, kojim je okončan rat u BiH. Medjutim, ako mandat UN-a do četvrtka ne bude obnovljen, njemačke snage u okviru SFOR-a moguće da neće imati potrebne pravne osnove, koje njihova zemlja zahtijeva, da bi ostali izvan granica Njemačke.
Radovan Karadžić, koji je na vrhu liste traženih od strane Haškog tribunala optuženika za ratne zločine, u bjegstvu je od kako su NATO zračne snage okončale rat u BiH i od kako su rasporedjene kopnene snage predvodjene NATO-om u januaru 1996. Medjunarodne mirovne snage su u medjuvremenu izložene stalnim kritikama, naročito od strane Glavne tužiteljice Haškog tribunala Carle del Ponte, zbog toga što još nisu uhapsile Radovana Karadžića i njegovog vojnog zapovjednika Ratka Mladića, koji je, takodjer, optužen za genocid zbog višegodišnje opsade Sarajeva i masakra u Srebrenici u julu 1995. Vojnici SFOR-a su posljednje poznate pokušaje hapšenja Karadžića izveli u februaru i martu ove godine u udaljenim dijelovima istočne Bosne, ali ništa nisu našli.
Njegova supruga Ljiljana Zelen Karadžić se prošlog mjeseca susrela sa višim zvaničnicima SFOR-a kako bi preuzela pisani poziv Radovanu Karadžiću da se preda Haškom tribunalu. U pismenom odgovoru ona je komandantu SFOR-a američkom generalu Johnu Sylvesteru, odgovorila da njen muž nije zainteresiran za ponudu susreta licem u lice, ili preko posrednika i da ne namjerava da se preda.
