Od 1. jula bilo ko ko počini ratni zločin, zločin protiv čovječnosti ili genocid može se suočit sa krivičnim postupkom pred novim svjetskim sudom. Međunarodni krivični sud ili I-C-C je od jučer pravosnažan i sa ovlaštenjem da sudi osobama optuženim za najgore zločine na svijetu. Ugovor kojim se uspostavlja ovaj prvi stalni međunarodni sud za ratne zločine do sada su ratificirale 74 zemlje. Ali kako iz Haga izvještava novinar Glasa Amerike Lauren Comiteau novi sud nije bez kritičara.
O ideji stalnog svjetskog kriminalističkog suda razgovara se gotovo već cijelo stoljeće. Ali tek 1998 godine međunarodna zajednica prihvatila je sporazum o uspostavljanju suda. Od tada, bile su potrebne četiri godine da bi neophodnih 60 zemalja ratificiralo postojanje suda. Ali kako kaže William Pace lider Koalicije za međunarodni krivični sud, hiljade godina bez straha od kazne bliže se kraju: I-C-C neće biti prijeki lijek, neće okončati terorizam u svijetu i neće zaustaviti rat. Ali biće značajan korak kako bi se dalo do znanja, da ne samo da su ovi zločini neprihvatljivi, nego da ćemo po prvi put do sada u istoriji, zaista, izvesti pred lice pravde one koji su odgovorni za ove zločine.
Početak rada suda se očekuje tek za godinu dana, ali njegovi prvi službenici su već na radnim mjestima kako bi primili optužnice i kako bi se pobrinuli da sve informacije i dokazi koji će biti potrebni budu smješteni na sigurno.
Trenutno u svijetu je evidentirano gotovo 40 kriznih žarišta. Gotovo polovina zločina za koje je izvješteno da su počinjeni u ovim sukobima potpada pod jurisdikciju novouspostavljenog suda - genocid, zločini protiv čovječnosti i ratni zločini. Međutim I-C-C će djelovati samo u slučaju nužde - onda kada pravosudni sistem neke zemlje to ne želi ili ne može.
Američki zvaničnici su oštro kritizirali uspostavljanje ovoga suda uz obrazloženje da može nepravedno teretiti američke građane posebno pripadnike američke vojske koji služe u sastavu mirovnih snaga širom svijeta. Sjedinjene Države su tražile od UN-og Vijeća sigurnosti da Amerikance uključene u UN-ve mirovne misije izuzme iz jurisdikcije suda. Profesorica sa univerziteta u saveznoj državi Georgia Amy Ross kaže da administracija predsjednika Busha na pogrešan način tumači ulogu ovoga suda. Ona kaže da će se ovaj sud fokusirati na svjetske lidere - ne na obične civile ili vojnike: Na izvjestan način je ironija da se predsjednik Bush, u ovoj fazi, protivi I-C-C-ju - u fazi kada bi on mogao biti u sred toga, birajući sudije, birajući tužioce, vršeći stvarni utjecaj na karakter i prirodu ovoga suda. I ironija je da on to ne čini i neko bi mogao pomisliti da predsjednik Bush nije shvatio značaj postojanja suda uspostavljenog u njegovu korist.
Ali većina Evropljana je najviše uznemirena prijedlogom zakona kojeg su nedavno usvojila oba doma američkog Kongresa. Akt o zaštiti pripadnika američke vojske zabranjuje saradnju Sjedinjenih Država sa novim svjetskim krivičnim sudom i zabranjuje pružanje vojne pomoći nekim zemljama koje ga podržavaju i daje ovlaštenje predsjedniku Bushu da koristi sva potrebna sredstva, uključujući i vojna da oslobodi američke građane i građane zemalja saveznica Sjedinjenih Država koji mogu biti zadržani od strane ovoga suda. Veliki broj onih koji podržavaju međunarodni krivični sud nazivaju tragičnim i sramnim to što će Sjedinjene Države biti, kako oni to kažu, na pogrešnoj strani po pitanju međunarodne pravde. Oni također vide ovaj sud kao test za ostatak svjetske zajednice. Vrijeme je, kažu oni, da se pokaže Sjedinjenim Državama da njihovo političko i finansijsko liderstvo nije uvijek potrebno.
