Sjedinjene države su sinoć uložile veto na rezoluciju kojom se produžava mirovna misija UN-a u BiH, nakon sukoba s članicama Vijeća sigurnosti vezano za ovlasti novog međunarodnog krivičnog suda. Samo nekoliko sati kasnije, Sjedinjene države su ipak pristale produžiti misiju u BiH za tri dodatna dana dok Vijeće sigurnosti UN-a razmatra kako udovoljiti zahtjevu Washingtona za davanjem imuniteta američkim snagama na novom krivičnom sudu koji danas stupa na snagu. 13 od 15 članica Vijeća sigurnosti, uključujući Britaniju, Francusku, Rusiju i Kinu, su glasali protiv Sjedinjenih država, dok se Bugarska suzdržala. Diplomati kažu da je to, koliko se sjećaju, prvi put da se Washington suprotstavio svojim dugogodišnjim saveznicima, Londonu i Parizu. Američki ambasador u Ujedinjenim narodima John Negroponte je rekao: Sjedinjene države će glasati protiv ove rezolucije s velikom nevoljnošću. Ova odluka nije usmjerena protiv naroda BiH. Mi ćemo stajati uz njih i uz našu predanost ka miru i stabilnosti na Balkanu. Međutim sama činjenica da stavljamo veto na ovu rezoluciju usprkos naše predanosti, je indikacija koliko su zapravo ozbiljne naše zabrinutosti vezano za rizik s kojim se suočavaju naše mirovne snage. Prihvativši takav rizik i izlažući opasnim i teškim situacijama naše snage koje rade na promoviranju mira i stabilnosti, mi od njih nećemo tražiti da prihvate još i dodatni rizik ispolitiziranih suđenja pred sudom čiju nadležnosti nad našim narodom vlada Sjedinjenih država ne prihvata, rekao je gospodin Negroponte.
Ambasadori iz nekoliko zemalja-članica Vijeća sigurnosti su nakon toga ovakav stav Sjedinjenih država proglasili zbunjujućim, izrazivši nadu da će Washington ipak promijeniti smjer i pomoći im da misiju UN-a u BiH, kako su rekli, održe u životu. Generalni sekretar UN-a Kofi Anan je članicama Vijeća sigurnosti rekao da je veto u velikoj mjeri kompromitirao plan o predaji misije UN-a Evropskoj uniji krajem godine.
Danas, mandat misije UN-a u BiH se naglo okončava iz razloga koji nisu vezani za rad koji je od ključne važnosti, a to je njen rad na primjeni dejtonskog mirovnog sporazuma, rekao je Kofi Anan.
Britanski ambasador u UN-u, sir Jeremy Greenstock je ovom prilikom rekao:
Iako shvatamo zabrinutosti Sjeidnjenih država vezano za rad suda, mi ih ipak ne dijelimo. Kao što je generalni sekretar naglasio, mandat se okončava iz razloga koji nisu vezani za značajnu prisutnost misije UN-a u BiH. Mi smatramo da je rizik koji se odnosi na pojavljivanje pripadnika mirovnih snaga na tom sudu jako mali, rekao je gospodin Greenstock.
U međuvremenu u Sarajevu, šef misije UN-a u BiH, Jacques Paul Klein je rekao: Nadam se da postoji dovoljno dobre volje na svim stranama kako bi ozbiljno pokušali naći rješenje za zamršen problem, koji ne samo da utječe na misiju UN-a u BiH, već i na misiju na Kosovu, te na sve misije i operacije UN-a. Mislim da problem koji imamo u BiH je da, ukoliko je napustimo, misija više neće biti u mogućnosti sudjelovati u cjelokupnoj vladavini zakona, što je naša tvorevina ovdje u struktuiranju policijskih snaga. Time se u stvari stavlja ogroman teret na SFOR, jer SFOR tada mora preuzeti veliki dio onog što smo mi radili. Također mislim da bi se time potkopao veoma uspješan program UNHCR-a o povratku izbjeglica, jer mislim da svi znamo da ono što je izbjeglicama potrebno je sigurnost. Druga stvar zbog koje sam zabrinut je efekat koji će ovakva odluka imati na cijeli region--koja se poruka time šalje Hrvatskoj, Jugoslaviji? Koja se poruka šalje, čvrstolinijašima, kriminalcima u regionu, kada oduzmete čitavu misiju nadgledanja policije? I kao treće, šta se time kaže o predanosti međunarodne zajednice ka BiH i čitavom dejtonskom procesu, rekao je Jacques Klein.
Ova odluka će najvjerovatnije biti noćna mora u odnosima s javnošću i medijima, za Washignton, koji je imao ključnu ulogu u okončanju krvavog rata u BiH. Nakon što su Sjedinjene države odbacile sporazume kao što je onaj o globalnom zagrijavanju, i odbijanje Međunarodnog krivičnog suda će najvjerovatnije još više ojačati stav saveznika da predsjednik G.W. Bush nije zainteresiran za međunarodnu suradnju usprkos njegovim konstantnim pozivima za pomoć u Amerikancima predvođenom ratu protiv terorizma. Uz podršku Pentagona i američkih konzervativaca, predsjednik Bush insistira da bi tribunal, koji se uspostavlja kao stalni sud, mogao dovesti do politički motiviranih suđenja američkim snagama ili zvaničnicima koji rade izvan granica Sjedinjenih država. Međutim najveći dio članica Vijeća sigurnosti su ili među 74 zemlje koje su već ratificirale sporazum o radu novog suda ili to uskoro namjeravaju biti. Oni kažu da već postoji veliki broj sigurnostih mjera koje bi sprječile da američki građani budu izloženi pristrasnim suđenjima na takvoj vrsti suda.
