Himalaji su mjesto gdje Zemlja dira Nebo. Ovaj veličanstveni planinski lanac u srcu Južne Azije krunisan je bijelim sniježnim vrhovima i ukrašen ogromnim glečerima. Gorštaci, Šerpasi i hodočasnici dolaze ovamo i svjedoče o izazovu, ljepoti i moći prirode. Medjutim, drevni Himalaji, uključujući i Mount Everest, najviši planinski vrh na svijetu, postali su ugroženi. U jednom novom izvještaju, načinjenom povodom Svjetske Godine Brige o Planinama, koju su proglasili Ujedinjeni Narodi, i povodom Svjetskog Dana Očuvanja Okoline, 5. juna, - ponudjena je uznemirujuća suma dokaza da su ljudske aktivnosti dijelom odgovorne za povišenje ukupne temperature na Zemlji - od čega se, izmedju ostalog, tope glečeri i povećava broj glečerskih jezera na Himalajima. Ove promjene, kako izvještava novinarka Glasa Amerike, Rosanne Skirble, ove promjene donose i novu prijetnju ljudskim životima, lokalnoj ekonomiji i okolišu.
Tim veterana alpinista iz Engleske, sa Novog Zelanda i Čilea, upravo se vratio iz jedne ekološke misije utvrdjivanja činjenica. Oni su iz prve ruke prikupili svjedočenja himalajskih budističkih sveštenika, lokalnog stanovništva i putnika - o stanju u kojem se nalazi ovaj napoznatiji svjetski planinski lanac. Njihovi nalazi potvrdjujeni su i najnovijim izvještajem u kojem se navodi da povećane temperature u himalajskim zemljama Nepalu i Bhutanu otopljavaju glečere i stvaraju jezera koja lako mogu preplaviti i poplaviti šira područja. Temperature su se u ovom regionu za tridesetak godina povećale za cijeli jedan stepen Celzijusa.
Jezera se povećavaju i obimom i dubinom, i kad korito pukne, masa vode se sjuri više od 4 hiljade metara naniže. Usput dobije na brzini, pokupi sa sobom otpatke i odnese sve što joj se nadje na putu do mora, kaže Suendra Shrestha, azijski koordinator za ekološki program UN-a. Mi veoma brinemo za infrastrukturu, i za samo stanovništvo. Pogledajte samo, upozorava on, Buthgan i Nepal, gusto naseljene oblasti, sa putevima, gradovima, hidrocentralama i vodenicama i tako dalje...
U ovoj studiji se identificiraju gotovo 2 i po hiljade glečerskih jezera hiljade u Nepalu i više od dvije i po u Bhutanu. Istraživači procjenjuju da bi korita dvadesetak ovih jezera u Nepalu i čak 24 u Bhutanu mogla da se raspadnu od pritiska vode, za nekih pet do 10 godina. Naučnici sad nastoje da prikupljanjem što više od informacija ne samo olakša nesreća. nego i da potencijalna kriza pretvori u moguću ekonomsku korist.
Moguće je, kaže gospodin Shrestha, drenažom odvoditi vodu iz jezera prije nego što njihovo korito pukne, i iskoristiti je za zalivanje ili proizvodnju energije. Ali, za to je neophodna pomoć sa strane. Odziv zemalja donatora je dobar, a i sve vlade zemalja u regionu su izrazile veliki interes da učestvuju u tim projektima.
Medjutim, topljenje glečera na Himalajima i pojačano trošenje ove najveće svjetske rezerve svježe vode - mora biti upozorenje vladama širom svijeta da smanje emisiju plinova koji, takozvanim efektom staklene bašte, uzrokuju globalno pregrijavanje. Program UN za zaštitu okoliša nada se da će ovakve studije uspjeti da provede i u drugim zemljama.
