Predsjednik Bush putuje u Moskvu na samit sa Ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Centralni dogadjaj tom prilikom biće potpisivanje novog sporazuma o redukciji nuklearnog naoružanja, kojeg dvojica lidera treba da potpišu u petak. Predsjednik Bush i Ruski predsjednik Vladimir Putin kažu da su uspostavili tople, prijateljske, lične odnose, koji im omogućavaju da iskreno govore o nizu pitanja, od strategijskih odnosa u Evropi do zajedničkih snaga za borbu protiv terorizma. Dvojica svjetskih lidera kažu da rade u prvacu uklanjanja zaostavštine hladnog rata. Ključna tema je redukcija nuklearnog naoružanja. Ovog petka, 24 maja, predsjednik Bush će se u Moskvi susresti sa Ruskim predsjednikom Putinom i potpisati sporazum kojim će iz arsenala obje države biti uklonjene dvije trećine nuklearnih glava sa raketa dugog dometa, bombardera i podmornica. Predsjednik Bush je predstojeći sporazum obznanio u iznenadjujućoj izjavi u Bijeloj kući: Ovaj će sporazum ukloniti ostatke Hladnog rata. Kada u Moskvi potpišem sporazum sa predsjednikom Putinom, mi ćemo početi novu eru Američko-Ruskih odnosa, rekao je predsjednik Bush.
Prema novom sporazumu Sjedinjene dražve i Rusija će do 2012 godine smanjiti broj rasporedjenih strategijskih nuklearnih glava sa sadašnjih 5 do 6 hiljada na hiljadu i sedam stotina do 2 hiljade i dvije stotine. Dvije najveće nukelarne sile na smanjenju nuklearnog naoružanja rade od pada Berlinskog zida. Predloženi Sporazum je do sada bio na stotinama stranica i tražio je decenije da bude postignut. Medjutim, pojačana suradnja, kao što je zajedničko promatranje nukelarnog naoružanja prilikom promjene milenijuma kada je bilo straha od kompjuterske greške u računanju godina, dala je rezultata. Posljednji sporazum usaglašen je brzinom koja oduzima dah i za razliku od predhodnih ovaj je stao na svega tri sranice: Nema sumnje da su nakon 11 septembra Amerika i Rusija uspostavile tiješnje odnose u borbi protiv terorizma. To je omogućilo lakše postizanje NATO sporazuma, to je olakšalo postizanje sporazuma o smanjivanju nuklearnog naoružanja, kaže Lee Hamilton, direktor Woodrow Wilson Centra u Washingtonu. Medjutim, 6 mjeseci prije toga, kada je predsjednik Bush obavijestio Rusiju da planira raskinuti Sporazum o anti-balističkim raketama i rasporediti sistem anti-raketne odbrane, ruski predsjednik Putin je takav plan ocijenio pogrešnim i kritičari su rekli da nemože biti dogovora o oružju ukoliko Washington nastavi sa planom raketne odbrane. Boris Markenko, politički analitičar Centra za politiku tehnologije u Moskvi kaže da je očevidna Ruska promjena odnosa uslovljena činjenicom da ekonomija te zemlje ne može da održi postojeći nuklearni arsenal. Medjutim, pitanje je zašto Sjedinjene države radije žele da uskladište nuklearni arsenal nego da ga unište: Rusija ne može održavati tako velik ofanzivni nukelarni potencijal u narednoj deceniji. Mi ga moramo smanjiti. Nema više hladnog rata. Sjedinjene države mogu obnoviti svoj nukelarni potencijal, pitanje je zašto bi oni to radili, ako je njihov temeljni odnos sa Rusijom na bazi strategijskog partnerstva.
Nakon mjeseci pregovora i kompromisa sa obje strane - Vladimir Putin kaže da je zadovoljan dogovorom. Sporazum Moskvi daje vezani ugovor, politički važan gospodinu Putinu, a Washingtonu daje fleksibilnost da oružje uskladišti umjesto da ga uništi, te mogućnost da se uz predhodnu obavijest u kratkom roku povuče iz sporazuma. Summit u Moskvi dolazi na vrh obećanja o novim partnerskim odnosima Ruusije i NATO saveza. NATO je odobrio ključno partnerstvo ističući potrebu pojačane suradnje u brobi protiv terorizma i kontroli krize nakon 11 septembra. I dok se čini da sada sve ide dobro izmedju bivših neprijatelja, gospodin Hamilton upozorava da su dvije svijetske sile još uvijek podjeljene oko brojnih pitanja, počevši od spora oko američkog satajališta u vezi sa Izralesko-Palestinskim sukobom i američkim neprijateljstvom prema Iraku: Rusija se u osnovi ne slaže sa našom politikom na Srednjem Istoku, ona se ne slaže sa unilateralnim akcijama Sjedinjenih država u mnogim oblastima, medjutim pregovaračka snaga dvije zemlje nije više kao što je bila, to više nisu dvojica jednakih za pregovaračkim stolom, kaže Lee Hamilton iz Woodrow Wilson Centra u Washingtonu. Politički analitičar iz Moskve, Boris Markenko uvjerava da reputacija predsjednika Putina i njegova popularnost neće trpjeti i pored toga što Ruska javnost nije zadovoljna njegovim kompromisima u oblasti vanjske politike: Ne vidim neku ozbiljniju opasnost za predsjednika Putina u narednoj izbornoj kampanji iz očitog razloga što on ostaje neosporni lider ruskog društva. Nema alternativne političke snage, lidera ili političkog projekta koji bi se mogao nadmetati sa gospodinom Putinom i njegovim sistemom vlasti. Prema tome, ako on i izgubi nešto popularnosti u vezi sa vanjskom politikom nema opozicione političke snage koja bi to mogla iskoristiti. I dok mnoga pitanja ostaju - posebno unilateranlna stajališta Sjedinjenih država i Ruske ekonomske nevolje, Lee Hamilton iz Woodrow Wilson Centra vjeruje da će samit potvrditi svoju važnost. On vjeruje da je susret Busha i Putina u Moskvi korak naprijed u pravcu onog što žele oba lidera - jačih bilaterlanih odnosa, kraja hladnog rata i početak novih odnosa zasnovanih na Ruskoj budućoj integraciji u Zapad.
Uoči dolaska predsjednika Busha u Moskvu, gdje prema planu stiže u četvrtak, Ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov izjavio je da će Sjedinjene Države obećati da će ograničiti razvoj svog planiranog sistema raketne odbrane - kada predsjednik Bush u petak sa Vladimirom Putinom bude potpisivao dokument kojim se definiraju novi strateški odnosi dviju zemalja. Gospodin Ivanov je članovima ruskog parlamenta rekao danas da će ta deklaracija jasno izraziti stav prema kojem će američki sistem antiraketne odbrane biti ograničen i da se neće odraziti na Ruske nacionalne interes. Medjutim, on nije objasnio kakva vrsta ograničenja je dogovorena. Na ovu izjavu ruskog ministra nije bilo trenutačnih komentara iz State Depatrtmenta.
