Bivši pobunjenik iz Hrvatske, ratni lider Srba u toj zemlji, Milan Martić, koji se suočava sa optužbama za granatiranje Zagreba 1955 i bivši Jugoslovenski general Mile Mrkšić, optužen za masovno ubistvo najmanje 200 ne-Srba u blizini Vukovara 1991, za Hag su poltejeli sa aerodroma u Beogradu.
Odlazim u Hag da branim istinu o mom narodu koji je ostavljen bez prava, sedam godina u ponižavajućem položaju. Došlo je vrijeme da se otkrije istina, da svak sazna šta se desilo narodu Krajine, rekao je Milan Martić pred odlazak sa beogradskog aerodroma. Sa njim je istim avionom za Hag krenuo i Mile Mrkšić. Reformistička vlada u Beogradu, koja je 2000 godine sa vlasti zbacila optuženika za ratne zločine Slobodana Miloševića, kojem se sudi u Hagu, nalazi se pod pritiskom Sjedinjenih Država da suradjuje sa Sudom Ujedinjenih naroda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, kako bi dobila zamrznutu financijsku pomoć. Pod tim pritiskom, vlada u Beogradu je prošlog mjeseca rekla osumnjičenim za ratne zločine da se predaju ili će biti uhapšeni. Petorica su se odazvali tom pozivu, ali se vjeruje da ih je još 18 ostalo na slobodi na području Jugoslavije. Milan Martić, koji je na beogradskom aerodromu ispraćen od oko stotinjak pristalica, kasnije je rekao da želi promjeniti sliku kojom je njegov narod predstavljen. Mi nismo kriminalci, rekao je.
Milan Martić je bio predsjednik samo-proglašene Srpske Republike u Hrvatskm regionu Krajine, koji se protivio neovisnosti Hrvatske od bivše Jugoslavije. On je optužen za izdavanje naredjenja za ispaljivanje raketa na civilne ciljeve u Zagrebu 1955, kojom je prilikom ubijeno sedam osoba, a više drugih ranjeno. Ja odlazim miran, spreman da se borim za istinu, rekao je za Reuters Milan Martić, insistirajući da su rakete bile usmjerene na vojne ciljeve.
Uprkos izraženog neprijateljstva javnosti prema tribunalu, Jugoslovenska vlada je pojačala suradnju sa Hagom, nakon što je Washington, prvog aprila, zamrznuo oko 40 miliona dolara pomoći i svoju podršku Beogradu kroz medjunardne financijske institucije. Ranije ovog mjeseca, bivši zamjenik jugoslovenskog premijera Nikola Šainović, desna ruka Slobodana Miloševića tokom Srpske ofanzive protiv etničkih Albanaca na Kosovu 1999, predao se tribunalu. Miloševićev vojni komandant general Dragoljub Ojdanić i bivši zapovjednik logora u BiH Momčilo Gruban takodjer su se predali Haškom tribunalu. Medjutim, dvojica u cijelom svijetu najtraženijih optuženika za ratne zločine, ratni lider Bosanskih Srba Radovan Karadžić i njegov vojni zapovjednik Ratko Mladić, nisu pokazali spremnost da se predaju i njihovo sklonište nije poznato javnosti. Sjedinjene države nisu saopćile koliko osumnjičenih treba biti predato Hagu prije odmrzavanja fondova. Rečeno je, medjutim, da se od Beograda traži da istražiteljima Haškog suda omogući pristup arhivi i svjedocima.
