Komitet za medjunarodne odnose Zastupničkog doma kongresa danas je imao saslušanje o učešću mirovnjaka UN-a u trgovini ženama kao seksulanim robljem u BiH. Bivši pripadnik Dyncorpa, privatne korporacije koja za američku vladu regrutira i priprema amerikance koji odlaze da služe u BiH u sastavu Medjunarodnih policijskih snaga, Benjamin Johnston je to danas i potvrdio. Gospodin Johnson je bio jedan od onih, koje je regrutirao Dyncorp. Bio je u Bosni i kako kaže, kada je riječ o trgovini seksualnim robljem vidio neke od najgorih stvari koje je ikada u životu vidio i u kojima su nažalost, kako je rekao, učestvsovali i Amerikanci. On kaže da američki vojnici tamo rade izvanredan posao, ali kada je riječ o uposlenicima Dyncorpa to je, po njemu, primjer najgore diplomacije koju Sjedinjene države uopće mogu imati u inostranstvu. Vozilo Dyncorpa je uz javne kuće svake noći, uposlenici Dyncorpa sa sobom drže djecu koju seksualno zlouptrebljavaju, a gospodin Johnston kaže da je u sve to duboko bio uključen i njegov neposredni šef. On je sve to prijavio i nakon toga izgubio posao.
Medju onima koji su bili u BiH, svjedočio je i David Lamb. On je za UN istraživao zloupotrebu ljudskih prava u BiH. On kaže da je trgovina ženama i njihovo prisiljavanje na pružanje sreksualnih usluga pod kontrolom organizovanog kriminala, a taj opet pod kontrolom nekadašnjih ratnih zapovjednika. Njihov uticaj se proteže na cijeli Balkan i sve do Njemačke i svugdje gdje ima dosta izbjeglica, uključujući Sjedinjene države. Oni uz to, kaže gospodin Lamb, kontroliraju i trgovinu drogama, oružjem i crno tržište i imaju jak utjecaj na politički i pravni sistem u regionu. Kada je riječ o prisilnoj prostituciji, sve su nesretne žene dovedene u BiH iz inostranstva, najviše iz Rumunije, Ukraine, Moldave i susjednih zemlaja, a većina preprodaja se obavi u Beogradu. Žene se plaćaju 500 do 5 hiljada maraka, rekla je danas Martina Vandenberg iz Human Rights Watcha, koja je, takodjer svjedočila pred ovim pod-komitetom Zastupničkog doma Kongresa Sjedinjenih država. Vlasnici barova, koji za njih plate, obećaju im 50 posto zarade za plaćeni i najčešće prisilni sex, ali najčešće ne ispune obećanja. Prije toga ih prodaju drugom, ili im na druge načine uskrate novac, kao nadoknada za smještaj, odjeću, hranu...
Misija UN-a u BiH kaže da takvih nesretnica ima izmedju 750 i hiljadu, ali Human Rights Watch navodi i tvrdnje nevladinih organizacija, kakva je Lara iz Bjeljine, grupa koja se protivi trgovini ljudima, da ih ima oko dvije hiljade.
Prema podacima UN-a u Sarajevskom regionu je 21 bar u kojem se žene prodaju za sex, prisilno ili dobrovoljno. U regiji Bihaća 28, Banja Luke 41, u regiji Tuzle 19, Mostara 15, Doboja 30, itako dalje. U pokušaju da se to zaustavi IPTF je izvršio u zadnjih 6 mjeseci 270 racija i intervjuirao oko 800 žena. Oko 25 žena sa kojima su razgovarali tvrde da su žrtve trgovine ljudima, a 10 posto medju njima su djeca.
Akciju Sjedinjenih država je tim povodom jasno zatražila predsjednica podkomiteta Ileana Ros-Lehtinen. Kada žena ili djevojčica bude prodata kao stoka kako bi je koristili kao seksualnu robinju, čak i ako je riječ samo o jednoj žrtvi, mi moramo ustati u njenu odbranu, rekla je gospodja Ileana Ros-Lehtinen. Ona je potsjetila i na činjenicu da je na zahtjev Kongresa ospostavljen i poseban Ured kako bi se Sjedinjene države efikasnije borile protiv trgovine ljudima, posebno ženama i njihovom sexsualnom exploatacijom. Na čelu tog ureda u State departmentu je ambasadorica Nancy Ely-Raphel. Ona kaže da Sjedinjene države ne tolerišu takvo ponašanje i da shodno tome svako za koga se dokaže da je bio umješan u takve nezakonite ili nemoralne aktivnosti podlježe sankcijama. Ukoliko je pripadnik IPTF-a preko Dyncorpa, gubi posao, nadoknadu i sam plaća povratak kući u Sjedinjene države i više nikada i nigdje taj posao ne može raditi. Ona kaže otkako je Ured uspostavljen, prije godinu dana, da nisu imali ni jedan takav slučaj, ali da ih je prije toga bilo. Nažalost, rekla je, niko za to nije sudjen u Sjedinjenim državama jer nedostaje zakonske regulative u toj oblasti i sada Ministarstvo pravde Sjedinjenih država, zajedno sa State departmentom traži rješenje.
