Posljedica izvještaja Holandskog državnog instituta o srebreničkom masakru i holandskoj ulozi u tome je kolektivna ostavka vlade premijera Wim Koka. Odluka je donijeta nakon jutrošnje vanredne sjednice Vlade i masovnih javnih poziva na ostavku. Izvještaj objavljen prošle sedmice krivi holandsku vladu, kao i najviše vojne zvaničnike da nisu spriječili masakr u kojem je, jula 1995 ubijeno skoro 8 hiljada Bošnjaka i potpuno etnički očišćena teritorija enklave pod formalnom zaštitom Ujedinjenih naroda. Ista analiza je dobrim dijelom skinula odgovornost s malobrojne i loše naoruzzane holandske jedinice plavih šljemova, Dutch-bataljon, lociranog u enklavi Srebrenice i njenog zapovjednika Karemansa, ali je kritikovala naivnost, brzopletost, neefikasnost i nekoordinaciju u holandskim organima koji su tada odlučivali. Generali su skrivali činjenice od ministara, a ministri odbijali zaviriti u obavještajne podatke. Pad vlade je uslijedio nakon što je Jan Pronk, tadassnji ministar za razvoj i solidarnu pomoć, a sada zadužen za okoliš, suočen s optužujućim sadržajem analize - ocijenio da je jedina normalna i moralna stvar ponuditi ostavku. Na slične se moralne principe pozvao i sadašnji ministar odbrane, Frank de Grave, koji nema nikakve direktne veze sa srebreničkim dogadjajima ali je, zbog trenutne pozicije ministra odbrane, smatrao da mora odgovarati, "makar za greške drugih". To je, očito, vodilo padu cjelokupne vlade čiji je šef trenutno, prema vijestima holandskih medija, na hitnim konsultacijama u kraljevskoj palati. Iako Holandija, mjesec pred izbore, ostaje bez vlade, politički analitičari nisu mišljenja da će to izazvati značajnije potrese- vladu Wim Koka ovdje ionako smatraju prelaznom i "činovničkom", odgovornom da do izbora vodi samo tekuće poslove. Ostavka holandske vlade ima drugu, značajniju dimenziju- riječ je o moralnom činu i svijesti da je jedna od najširih evropskih demokratija mogla učiniti više kako bi spriječila srebreničku tragediju.
