Daniel Serwer, direktor Balkanske inicijative pri Američkom institutu za mir u Washingtonu, sa kojim je razgovarala Amra Alirejsović, kaže da za BiH gaji velike nade, ali da bi se one ispunile, BiH će morati krenuti izvan ograničenja Dejtonskog sporazuma na koji nacionalističke stranke gledaju kao na svetinju. Izbori dolaze, i mislim da postoji mnogo načina na koje ljudi u BiH mogu izmijeniti situaciju u kojoj danas žive, kaže za Glas Amerike Daniel Serwer osvrčući se prije svega na pitanje hapšenja ratnih zločinaca. Gospodin Serwer potom dodaje: Moje mišljenje je da su Amerikanci godinama nakon rata u BiH imali pogrešna uvjerenja da su Karadzić i Mladić bili irelevantni u odnosu na ono što se dešavalo u BiH, te da bi pokušaji da se oni uhvate doveli do nasilja. To je bila greška. Mladić, a osobito Karadzić, su bili definitivno politički moćni. Ne znam zašto posljednjih godina nije došlo do njihovog hapšenja--pretpostavljam da ili nije bilo prave prilike, što uključuje i izvjesnu dozu nedostatka sposobnosti, ili americki predsjednik jednostavno nikada nije rekao da bi se to trebalo učiniti, što onda uključuje nedostatak procjene. Dva nedavna, iako neuspjela, pokušaja hapšenja Karadzića, su zasigurno dobar znak. Mislim da je danas mnogo jasnije, i opće prihvaćeno, da međunarodna zajednica neće moći smanjiti svoju prisutnost u BiH na način na koji bi htjela, ako se ne uhvate ratni zločinci. Volio bih već sutra vidjeti Karadzića i Mladića u Den Haagu, ali je to pitanje postojanja šansi i odlučnosti, kaže Daniel Serwer.
Mislim da je postojanje još uvijek jakih nacionalističkih struja imalo razoran utjecaj na sadašnjost BiH i njenu blisku prošlost. Isto tako smatram da primjenu dejtonskog sporazuma u ogromnoj mjeri onemogućava upornost nacionalističkih stranaka, koje, ako nisu na vlasti, jesu barem bliske vlastima, kaže direktor balkanske inicijative pri američkom institutu za mir i dodaje:
Velika je zagonetka za BiH kako izaći iz te zamke. Na građanima je BiH da se sami izvuku iz zamke. Zasigurno da su posljednjih godina međunarodna zajednica, ured visokog predstavnika, OSCE i UN uz velike napore pokušavali da BiH izvuku iz tog vrtloga. Glasanje građana BiH na izborima je držalo nacionalističke stranke na vlasti ili bliske vlastima na način na koji su to danas. Okrivljavanje međunarodne zajednice jednostavno više nema efekta, jer su građani BiH do sada imali dovoljno šansi i sami. Vidjećemo šta će se desiti sada na predstojećim izborima, kaže Daniel Serwer.
Mislim da dejtonski Ustav sadrži greške koje jačaju opstanak nacionalističkih stranaka na vlasti na različitim nivoima. Nema sumnje da su u Dejtonu načinjene greške, one su načinjene u nastojanju da se zaustavi rat, i, iskreno govoreći, ne mislim da smo mi koji smo bili u Dejtonu u potpunosti shvatali koliko je Ustav otišao u tom pravcu u kojem će primorati ljude da se identificiraju po etničkoj, a ne gradjanskoj liniji. Greške su napravljene, ali postoje prilike da se one i isprave, osobito izmjenom entitetskih ustava u ovom momentu, iako se ljudi još uvijek opiru i ovakvim promjenama. Osnovna greška je definirati ljude po nacionalnosti i primoravati ih na takav način političke identifikacije. Ne znam mnogo drugih mjesta u svijetu gdje se to radi--istina postoje neka, i ne divim se previše sistemima u takvim zemljama. O ovome sam s ljudima u BiH mnogo puta razgovarao poslije rata, i rekao im da mi je zbunjujuće i da ne znam zašto to trpe. Sve što mogu reći je da su u to vrijeme ljudi mislili da je to neizbježno. Nacionalističke stranke koje su sudjelovale u razgovorima u Dejtonu su osigurale da etnički identitet bude sadržan u svim ustavima. Ipak ne sumnjam da je BiH danas u boljoj situaciji nego je bila prije 6,7,10 godina, kaže gospodin Serwer. Osvrčući se na temu borbe protiv terorizma i uloge BiH u toj borbi, Daniel Serwer kaže: Ne mislim da se na BiH gleda kao na osobito plodno tlo za teroriste. Mislim da je u prošlosti, tokom rata u BiH, dolazilo do nastojanja da se Bošnjaci vezuju sa islamskim ekstremistima, naročito iz Irana. Stoga u BiH imate ljude koji možda imaju suosjećanja za ekstremna islamska stajališta, ali mislim da je njih jako malo i da je to problem koji se može obuzdati. Ne mislim da je prijetnja u BiH toliko velika kao u mnogim drugim zemljama. Očuvanje multi-etničkog društva u BiH je jedna od garancija da BiH ne postane sigurno utočište za teroriste. Mislim da Sjedinjene države, nastojeći očuvati multi-etničko društvo u BiH, rade najbolju stvar za anti-terorističke aktivnosti. Jedna od najvećih grešaka nakon Dejtona je bilo dozvoljavanje tajnim službama tri etničke skupine da i dalje postoje. Sada dolazi do napora da se bošnjačka i hrvatska služba ujedine i mislim da je to dobra ideja. Ono što je u ovom trenutku BiH najpotrebnije je integracija sve tri obavještajne službe, rekao je, izmedju ostalog, za Glas Amerike Daniel Serwer, direktor balkanske inicijative pri Američkom insistutu za mir.
