Linkovi

Morton Abramowitz, član ICG-a za Jugoslaviju odgovarao na pitanja novinara sa Balkana 2/4/02 - 2002-04-02


Utjecajni član upravnog odbora Međunarodne grupe za krize, Morton Abramowitz, bio je gost programa Glasa Amerike, pod nazivom ”Washington Window“. Glavna tema programa u kojem su novinari sa područja Balkana imali priliku da postavljaju više aktuelnih pitanja, bio je propust beogradskih vlasti da do 31. marta ispune uslove od kojih zavisi dalja američka pomoć Jugoslaviji, medjutim gospodin Abramowitz je govorio, izmedjuostaloga, i o tome kako je po njegovom mišljenju, medjunarodna zajednica zakazala u hapšenju radovana Karadzića:

M.ABRAMOWITZ: Mislim da je u slučaju ratnih zločinaca Zapad još davno napravio vrlo ozbiljnu grešku, a to je da ne krene u hvatanje Radovana Karadzica, već da ga se ostavi na slobodi. Zato smatram da je Zapad odgovoran za takvu situaciju. Takodjer smatram da su za to odgovorne sa svoje strane i Republika Srpska, te Srbija, ali , naravno, i bilo koje druge zemlje koje ne suradjuju i pružaju utočište zločincima. Postavljanje uvjeta je glavno oružje kojim se ljudi prisiljavaju na suradnju - to naravno nije najbolje oružje, jer bismo više voljeli da strane suradjuju punoga srca. Iza ultimatuma, takodjer, moraju stajati ozbiljne kaznene mjere, jer će ultimatum, u suprotnom, biti potpuno zanemaren. O posljedicama zanemarivanja ultimatuma u slučaju Srbije, ambasador Abramowitz je rekao: Moguće su dvije vrste posljedica. Prve se odnose na direktnu pomoć i posrednu pomoć koju pružaju međunarodne finansijske institucije, u kojima Sjedinjene Države igraju glavnu ulogu. Druge vrste posljedica odnose se na opštu klimu i način na koji će se gledati na Srbiju i Jugoslaviju. Sve to bi moglo znatno da utječe na način na koji će ljudi reagovati na tu sredinu, na njihovu spremnost da investiraju i mnogo toga još. Dakle, odbijanje da se ispune uslovi osjetiće se prvo na planu finansijske pomoći, a zatim će narušiti način na koji ostali svijet gleda na tu zemlju.

Bivši visoki američki diplomata se osvrnuo i na više puta izraženu želju jugoslovenskog predsjednika Koštunice i jugoslovenskog vojnog vrha za pridruživanje programu Partnerstvo za mir, NATO saveza. Po riječima bivšeg ambasadora, teško je zamisliti vojnu saradnju sa zemljom u kojoj se slobodno kreću optuženi za ratne zločine. Takođe, ističe Abramowitz, nije regulisan odnos civilne i vojne vlasti: Bio bih lično zaprepašćen ako bi Zapadne zemlje dozvolile ulazak u partnerstvo za mir prije nego što se obave velike promjene u ulozi vojske u Srbiji i njenom uticaju na civilna pitanja -- kao što se to pokazalo u proteklih nekoliko nedelja. Smatram da je potrebna korjenita promjena u odnosima i funkcionisanju civilne i vojne vlasti prije nego što jugoslovenska vojska može postati ozbiljan kandidat za Partnerstvo za mir. Bio bih lično veoma iznenađen, da ne kažem, uznemiren, ukoliko bi Sjedinjene Države Srbiju tek tako uključile, prije nego što ispune mnoge uslove.

Abramowitz je takođe govorio o nastojanju Vašingtona, kao i Evropske Unije da podrže pro-reformske i pro-demokratske snage u Srbiji: Predsjednik Koštunica nanosi štetu svojoj državi. Vjerujem da niz zemalja ni najmanje ne odobravaju njegovo odbacivanje saradnje sa Haškim tribunalom. Sve dok srpske i jugoslovenske vlasti idu tim putem smanjivaće se izgledi za integraciju u Evropu i međunarodnu zajednicu u cjelini. S druge strane je veoma važno da se nađu načini da međunarodna zajednica podrži snage spremne da sprovode političke promjene, reforme na putu demokratije. Na svakoj je vladi, pa i američkoj da izabere način na koji će to da čini, naravno u kontekstu održavanja političke stabilnosti i drugih faktora. Lično smatram da u Srbiji treba podržati sve one snage koje žele pridruživanje Evropi, modernom svijetu i koje se zalažu da svijet zemlju prihvati i s moralnog stanovišta. Takođe smatram da je potrebno da se i jasno izrazi takva podrška.

XS
SM
MD
LG