Trgovina ljudima, nakon trgovine oružjem i narkoticima treća je najunosnija grana organiziranog kriminala, rečeno je jučer u Beču gdje je u OSCE-u predstavljen izvještaj Medjunarodne organizacije za migracije- IOM o trgovini bijelim robljem. Kako nam iz Beča javlja Emela Filipović, u ovom izvještaju se navodi da se procjenjuje da zarada od ove ilegalne djelatnosti iznosi između 7 i 12 milijardi dolara. Također se navodi da je u 2000-oj godini na Balkanu zabilježeno 1297 žrtava trgovaca ljudima, od kojih je najveći dio iz Albanije, te se ističe da je samo područje Balkana sve češća ruta za tranzit ka zapadnoj Evropi. U ovom izvještaju je između ostalog rečeno da je trgovina ženama i djecom kao seksualnim robljem kategorija zločina s najvećim postotkom rasta na Balkanu, te se ističe da je prisustvo međunarodnog osoblja na Balkanu stvorilo nova tržišta za trgovce bijelim robljem, uz podatak da 30% mušterija bordela čine stranci. Uz trgovinu bijelim robljem, Balkan se često spominje i kao ruta za trgovinu i krijumčarenje drogama na putu ka zapadnoj Evropi. Emela Filipović je o problemu krijumčarenja drogama na području Evrope, tim povodom, razgovarala sa glasnogovornikom bečkog ureda UN-a za kontrolu droga i spriječavanje kriminala, Kemalom Kurspahićem, koji je posebno govorio o Afganistanu u kojem se ponovo pocinje proizvoditi mak, odnosno opium.
K. KURSPAHIĆ: Afganistan je posebno značajan u medjunarodnoj borbi protiv droge, utoliko što je ta zemlja najveći proizvodjač opiuma na svijetu. U 1990-toj, 75 posto svjetske proizvodnje opiuma je bilo iz Afganistana. Mi smo prošle godine imali zabranu na proizvodnju droge od strane Talebanskog režima što je, praktično, rezultiralo iskorjenjivanjem proizvodnje u toj 2001 godini. Područja pod kultivacijom opiuma su smanjena za 91 posto, proizvodnja za 94 posto i to je bio najviše obećavajući razvoj u kontroli droge u svijetu oda kako traju nastojanja da se takva kontrola uspostavi. U ekonomskim teškoćama u kojima je Afganistanski seljak, a nakon oslobadjanja od Talebanskog režima on se ponovo vraća uzgoju droge. U tom smislu postoji zabrinutost medjunarodne zajdnice da bi se proizvodnja mogla obnoviti i da bi Afganistanski opium mogao ponovo na Evropska tržišta. Treba reći da 90 posto heroina otkrivenog u Evropi potiče iz Afganistana. U tom smislu je vrlo važno da ovogodišnja proizvodnja droge u Afganistanu ne stigne u Evropu.
VOA: Šta u tom smislu čine Ujedinjeni narodi?
K.KURSPAHIĆ: Ova predstojeća konferencija u Tokiju o obnovi Afganistana, naravno, uključuje i poglavlje o kontroli droge. Mi smatramo da je uvodjenje efikasne kontrole droge jedan od vrhunskih prioriteta u post-ratnom Afganistanu. U tom smislu bi bilo dobro da nove vlasti sljede ono jedino dobro što je Taleban uradio - zabranu proizvodnje droge u Afganistanu. Mi u tom smislu imamo obećanja nove vlasti. Kada je riječ o tome Konferencija u Tokiu će se baviti sa dva aspekta kontrole droge. Jedan je uspostavljanje efektivne kontrole, policijsko nadzorne službe, uključujući i ured za kontrolu droge, ali istovremeno, kao druga komponeta je pomoć poljoprivrednom stanovništvu da od proizvodnje droge predje na proizvodnju žitarica i drugih komercijalnih poljoprivrednih proizvoda i tako se otrgne od ekonomske ovisnosti od proizvodnje droge.
VOA: Putevi droga iz Afganistana prema zapadno-evropskim zemljama vode preko Balkana. Šta o tome govore podaci UN-a.
K.KURSPAHIĆ: Takozvana Balkanska ruta je tradicionalni put droge iz Afganistana za Zapadnu Evropu, koji vodi od susjednog Irana, preko Turske u Balkanske zemlje i preko Balkanskih zemalja u ostale zemlje Evrope. Dijelovi tog transporta ostaju u rukama lokalnih krijumčara i narko mafije. Postoje odvojci sa te glavne Balkanske rute, koji vode i u zemlje bivše Jugoslavije, Madjarsku, Republiku Čašku i tako dalje...Dio droge se zadržava tu, a najveći dio završava na zapadno-evropskim tržištima. Druga ruta kretanja droga iz Afganistana je kroz bivše Azijske republike bivšeg Sovjetskog saveza, zatim Rusiju i opet u Zapadnu Evropu.
VOA: Kako se medjunarodna zajednica bori u nastojanjima da presječe ili zaustavi te puteve droge kroz Balkanske zemlje.
K. KURSPAHIĆ: Tu postoji jedna potreba. Sve zemlje u tranziciji uključujući zemlje bivše Jugoslavije treba da uspostave efikasne službe za kontrolu svih vrsta krijumčarenja - ljudima, drogom...to su problemi, koji postoje u tim zemljama i mi u vezi sa tim imamo medjunarodnu konvenciju protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, dakle globalnog organizovanog kriminala. Konvencija je usvojena u decembru 2000-te i podpisale su je 124 zemlje. Ona pruža mogućnost kooperacije preko granica. Uspostavlja jedinstvene standarde sprovodjenja zakona u zemljama koje se pridruže i u tom smislu naša organizacija konkretno, ovdje u Beču, daje tu tehničku pomoć zemljama da se prilagode tim medjunarodnim standardima, da prilagode svoja zakonodavstva tim standardima, da njihove policijske snage imaju uvid, saradnju i da su kompatibilne sa evropskom borbom za prevenciju kriminala svih vrsta, uključujući i prevenciju droge.
