Medjunarodna grupa za krize izdala je novi izvještaj, praktično preporuke medjunarodnoj zajednici o reorganiziranju pristupa BiH. O tome, 6 decembra treba da raspravlja Vijeće za implementaciju mira u BiH, koje će kako se očekuje, unijeti neke promjene u radu medjunarodne zajednice u BiH. Kako za Glas Amerike govori Michael Doyle iz ureda ICG-a u Sarajevu može se očekivati smanjivanje ekonomske pomoći, ali i dalje prisustvo medjunarodnih mirovnih snaga. Razgovarao Omer Vatrić.
M.DOYLE: Mi smo uglavnom uputili neke naše preporuke kakve bi aktivnosti medjunarodne zajednice trebala biti u budućnosti u BiH. Cilj je da medjunarodna zajednica efikasnije i odlučnije radi po pitanjima implementacije mira u BiH. Jedna od preporuka je reorganizacija u smislu da medjunarodna zajednica svoje aktivnosti zasnuje na četiri ključna segmenta i da svaki od njih pripadne jednoj odredjenoj organzaciji. To bi bili: gradjenje institucija sistema, donošenje zakona i njihova dosljedna primjena, ekonomske reforme i povratak izbjeglica i raseljenih lica. Drugo, predložili smo da medjunarodna zajednica na predstojećem sastanku Vijeća za implementaciju mira u BiH ne raspravlja samo o tome ko će imati i koliko moći, nego da jasno definira koji su njeni ciljevi u ovoj fazi implementacije Daytonskog sporazuma. Preporučili smo da se medjunarodna zajednica fokusira na ekonosmke reforme, na jačanje centralnih institucija u sklopu Daytonskog sporazuma i da na kraju krajeva medjunarodna zajednica mora početi razmišljati o tome kako će da izgleda BiH kada Daytonski sporazum bude, recimo potrošen.
VOA: Zašto mislite da će Dayton biti potrošen. Šta je ključna primjedba ICG-a na Daytonski mirovni sporazum.
M.DOYLE: Mi ne vjerujemo da je sada sporazum potrošen, samo mi vjerujemo da sporazum unutar sebe ima nekih stvari koje idu ka tome da BiH bude funkcionalna država, ali ima i nekih drugih aspekata koji zapravo ruše tu državu, koju je istovremeno i stvorio. Sada je do medjunarodne zajednice i do lokalnih vlasti da li će oni zaista pokušati iskoristiti te aspekte iz Daytona koje otvaraju mogućnosti da BiH bude funkcionalna država koja može da ulazi u Evropu. Ali ako oni nakon nekog vremena pokažu da to ne mogu, onda će se morati postaviti pitanje šta sa Daytonom.
VOA: Šta je to što u Daytonskom mirovnom sporazumu, po procjenama ICG-a, najviše smeta da BiH zaista postane država u smislu drugih Evropskih država?
M.DOYLE: Najviše smeta to što ima toliko nivoa vlasti u BiH. U BiH ima oko 220 ministara i budžeti tih brojnih administracija potroše 60-70 posto ukupnih prihoda. Umjesto da se sve kreće oko ekonomije ovdje se sve kreće oko države, oko vladanja. Ja bih rekao da Daytonski sporazum kada je stvorio 2 entiteta, 10 kantona, pa poslije i distrikt Brčko, da je ta država postala previše složena, preskupa je i preteško je donijeti neku odluku zato što je proces vlasti toliko složen.
Michael Doyle, je rekao kako očekuje da će medjunarodna zajednica nakon reorganizacije svojih aktivnosti u BiH biti odlučnija što se tiče sprovodjenja Daytonskog sporazuma. On misli da će naglasak biti na ekonomiji, ekonomskim reformama, stvaranju jedinstvenog ekonomskog prostora BiH, zatim na povratku izbjeglica. Dakle, isto što su i do sada radili, samo gospodin Doyle vjeruje da će biti mnogo odlučniji i da će se to osjetiti kada se tiče opstrukcija. On dodaje, kako misli da će se ekonomska pomoć BiH smanjivati, te da će se prisustvo medjunarodnih mirovnih snaga u BiH nastaviti.
