Međunarodna grupa za krize izdala je novi izvještaj pod naslovom Bin Laden i Balkan: Politika antiterorizma, u kojem se analizira suradnja zemalja bivše Jugoslavije u odnosu na borbu protiv terorizma. Za Glas Amerike Mark Thompson, direktor ICG-a za Balkan sa sjedištem u Briselu predočava analizu koja se tiče BiH. U izvještaju su predočena dva gledanja na borbu protiv terorizma. U izvještaju se kaže da su na području Federacije, zvaničnici Alijanse za promjene u istoj mjeri i posramljeni i puni elana nakon napada na Sjedinjene Državame, od 11 . septembra, dok zvaničnici RS tvrde da je taj entitet zona u kojoj nema terorista. Ono što se u izvještaju naziva STAV IZ FEDERACIJE , je u osnovi stav iz Sarajeva, koji se promijenio od 11 septembra, ali u globalu može se reći da postoji veća nervoza među rukovodstvom u Sarajevu, jer te osobe, premda oni sami nisu bili zvaničnici tokom rata ,dobro znaju da su njihovi prethodnici, tadašnji bosanski lideri imali odnose sa islamskim i arapskim zemljama . Odnosi sa tim zemljama su uključivali i priliv novca i oružja, ali vjerujemo da većina te generacije lidera nije bila dovoljno sigurna u to u kakvu vrstu odnosa se upustiti , koliko se čvrsto vezati za prisustvo islamizma u BiH. To je razlog za nervozu koju sam spomenuo. Što se tiče gledišta iz RS, rat koji je objavljen terorizmu sa zadovoljstvom je eksploatiran kao mogućnost da se ožive stare, veoma poznate optužbe koje se tiču islamskog terorizma u BiH. Ova je mogućnost prihvaćena veoma žustro, jer im daje šansu da pažnju međunarodne zajednice odvrate sa potrebom hvatanja optuženih ratnih zločinaca, koji žive u RS, prije nego u Federaciji BiH. Zvaničnici haškog tribunala su nam rekli da se tamo nalazi od 20 do 28 optuženika za ratne zločine. Kao što znate, to je fokus međunarodne zajednice, tako da su antiteroristički napori međunarodne zajednice jednostavno korišteni kako bi se izmjenio njen taktički interes. U izvještaju, u poglavlju pod naslovom Izetbegović, islam i rat, govori se o prisustvu mudžahedina na području BiH, ali i o vezama SDA sa isalmskim i arapskim zemljama. Pitanje odnosa stranke na čijem je čelu bio gospodin Izetbegović, članova njegove stranke i je pitanje veza koje se tiču nabavke naoružanja u vrijeme kada je bosanskoj vladi očajnički bila potrebna bilo koja vrsta međunarodne pomoći jer je na snazi bio embargo UN-a , te se nisu mogli legalno naoružati. Tokom tih ratnih godina , sada se vraćamo na ono pitanje nervoze, stvorena su određena partnerstva koja još uvijek mogu, kao posljedice imati prisustvo ekstremista na području BiH u formi umirovljenih mudžahedina. Veoma je teško za organizaciju kao što je ICG, koja nema obavještajnih izvora, donijeti neovisnu procjenu koja se tiče opasnosti od terorizma i mi to ne pokušavamo uraditi u ovom izvještaju. Ono što mi radimo, kaže gospodin Thompson, je da procjenjujemo zabilježeni nivo ekstremizma, odnosno koliko je okolina prijemčiva za taj ekstremizam. Muslimanska zajednica na Balkanu je prozapadnjačka i proamerička i ovo je glavna tema našeg izvještaja. Međutim, međunarodna zajednica u BiH s pravom poduzima mjere predostrožnosti i snažno djeluje na polju pojačavanja mjera sigurnosti. To se radi s pravom jer su u Bih Muslimani većinska grupa stanovništva, zatim je tu veliki broj međunarodnih zvaničnika, posebno američkih građana, ali i vojske, i zato - teoretski, ova zemlja će biti meta za terorističke napade Al Qaide. U ovom trenutku mislim da je veoma važno da se pogrešno ne protumači priroda Islama na Balkanu ili vjerska opredjeljenja tamošnje islamske zajednice .
