Jedna od najkontroverznijih figura pokreta za gradjanska prava američkih crnaca je Malcolm X. On sam je odbijao koristiti termin gradjanska prava, jer je smatrao da se radi o borbi za ljudska prava. Islamske i crnačke zajednice u Chicagu su nedavno održale niz dogadjaja u cilju sjećanja na život i djelo Malcolm X-a, život koji je, kako su naglasili, bio obilježen transformacijama.
Nekada kontroverzni lik, Malcolm X, ubijen u 45. godini života, danas se smatra ikonom borbe za jednakost crnaca. On je bio vodja pokreta crnačke moći, i odbijao da se odrekne korištenja sile, kada je u pitanju samoobrana crnaca. Malcolm X je postao prominentnom figurom u Chicagu, koji se danas hvali kao jedini grad koji ima koledž nazvan po njemu.
Prošle jenedjelje jedna grupa muslimanske mladeži prikazala film o Malcolm X, i pripredila ujedno umjetnički show o njemu, u Chicagu. Upravo u tom gradu se Malcolm pridružio grupi Islamska Nacija, ogranku islama američkih crnaca, koji se zalažu za razdvajanje po rasnoj osnovi. Shamar Hemphill je organizirao dogadjaj, i opisuje svoju fascinaciju Malcolm X-om:
Malcolm X je veći od onoga što mu se priznaje, a posebno od negativnih predstvaljanja ponekad u medijima. On igra važnu ulogu u našim životima, i to ne samo kod američkih crnaca, nego mnogo šire.
Film i performansa govore o njegovom djetinjstvu kada je bio žrtvom bjelačkih rasista, o njegovoj mladosti kada se bavio sitnim kradjama , i bio u zatvoru, i konačno o njegovom primanju islama, te uzdizanju u slavu kao lider američkih crnih muslimana. Prezime je zamijenio slovom X, rekavši da je prezime bilo nametnuto njegovim precima - robovima od strane bijelih robovlasnika.
Hemphill kaže da Malcolmove riječi važe i danas, i dodaje:
Kazao je tada da nije vrijeme za žalbe i kukanje, nego da se zajednica okupi, i povede, posebno muškarci. Kada to čujem, osjećam kao da se to na mene odnosi, i dan danas...
Na stotine je ljudi došlo odati počast čovjeku kojeg zovu El hajj Malik el Shabazz, kako se Malcolm X nazvao nakon što je obavio hadž, gdje je prigrlio koncept univerzalnog bratstva, i distancirao se od grupe Islamska Nacija.
Film Spike Lee-ja iz 1992. Malcolm X, govori o zadnjim trenucima njegova života, kada je držao govor u jednoj njujorškoj sali, i gdje je na njega izvršen atentat.
Prošle nedjelje u Chicagou o ostavštini Malcolm Xa je govorila i umjetnica Tasleem Jamila Firdausee.
Ostavio nam je tu borbu koja se nikad ne završava, za pravdu, slobodu, jednakost, da nikad ne odustanemo, da budemo jaki i otvoreni, da krenemo u akciju i postignemo što želimo, a ne samo da sjedimo i ne radimo apsolutno ništa -, kazala je ona.
<!-- IMAGE -->
