<!-- IMAGE -->
Da li su Evropska unija i NATO organizacije koje su
konkurenti jedna drugoj ili partneri, da li se sa dvije strane okeana može naći
zajednički modus jedinstvenog djelovanja…. neka su od pitanja koja su
postavljena tokom susreta nekadašnje američke državne tajnice, a sada
predsjedavajuće ekspertne grupe za
transformaciju NATO-a Madeleine Albright
sa članovima Vanjsko-političkog komiteta Evropskog parlamenta. Uz ovo, bilo je
riječi i o budućim članicama vojnog saveza sa Zapadnog Balkana, kojima je poručeno
da vrata NATO ostaju otvorena, uz poznate uslove.
Kao diplomata rijetko bogatog iskustva, gospođa Albright je
u Brisel došla sa namjerom da otvoreno razgovara o problemima, kojih su svjesni
sa obje strane Atlantika, a odnose se na prečestu ulogu takmaca, a suviše
rijetko saradnika. Uz funkciju koja joj je povjerena, predsjedavajuća ekspertne
grupe za razvijanje novog strategijskog koncepta Alijanse, ona je u Briselu slušala
i govorila o obje strane euro-atlantske medalje.
Da postoje te dvije strane, istakao je i poslanik Evropskog parlamenta, Poljak Jarek Saryusz-Wolski:
"U pitanju je vrlo slab dijalog, ako ga uopšte ima. Dvije
strane ignorišu jedna drugu. Kada sam slušao debatu u Edinburgu prije dva
mjeseca, shvatio sam da se vrlo malo zna i brine oko toga šta je učinjeno sa
evropskom sigurnosm strategijom. Sada imamo dva papira na stolu, nedavno osvježenu
evropsku sigurnosnu strategiju i novi strategijski koncept NATO-a, koji ignoriše
rad Unije i ja ne mislim da je riječ o stvari koja zaslužuje aplauz."
I ocjena gospođe Albright bila je slična:
"Ja vjerujem, a riječ je o rezultatu konsultacija koje
smo već imali, da zaista imamo problem sa utrkivanjem. I to u vremenu
nedovoljnih i neophodnih resursa sa
prekomjernim brojem pitanja koja moramo rješavati. Za mene lično, teško je da gledam
to utrkivanje, jer, umjesto toga, tako mnogo se može učiniti saradnjom."
Terorizam, na primjer, za gospođu Albright je, ako ne ključna
sigurnosna prijetnja, onda sigurno ono što zahtijeva snažnu saradnju NATO-a i Evropske
unije, prijetnja protiv koje se mora
upotrijebiti kombinacija akcija kakvu ta saradnja može pružiti. Slično važi i
za partnerstvo Washingtona i Brisela, takođe je istakla i dodala:
"Ja ovdje ne predstavljam američku vladu, ali moram reći
da je srednje ime predsjednika Baracka Obame "partnerstvo." I zaista mislim, posmatrajući ga kako radi, da
postoji želja za razgovorom i interakcijom. Takođe uočavam da među različitim
ekpertima dvije strane postoji shvatanje važnosti i da postoje nastojanja da se
radi i sarađuje sa drugom stranom kada se bavimo svim ovim pitanjima."
Na pitanje član Evropskog parlamenta iz Slovenije Alojza
Peterlea kakva su njena očekivanja, kada je riječ o budućnosti država Zapadnog
Balkana, gospođa Albright je odgovorila:
"Mislim da je važno zapamtiti da je NATO alijansa
demokratija i da zato postoji i određeni broj kvalifikacija koje su dio uvjeta
koje države moraju ispuniti, žele li
biti članice Alijanse. Možda se neki od vas još sjećaju kada sam putovala
unaokolo 1994. godine, dok sam bila američki ambasador pri UN-u i razgovrala o program
Parterstvo za mir, da smo i tada jasno naglašavali da NATO nije filantropsko
udruženje, već vojna alijansa u kojoj države moraju ispunjavati svoje obaveze. Da bi bile u stanju da doprinesu većoj sigurnosti
sviju, zemlje, potencijalne članice, moraju ispuniti određene uslove. Jedan od
tih uslova, primjera radi, je da ne
unose u NATO neriješena teritorijalna pitanja, a drugi, opet primjera radi, da nad vojskom postoji civilna kontrola. Svi
znamo šta su uslovi i znamo ko ih ispunjava. Mislim da treba da se podsjetimo člana
10 NATO-sporazuma koji kaže da je Alijansa otvorena za države koje ispune uslove za prijem. Na njima je da to i učine i
ja i dalje čvrsto stojim iza odluka NATO-samita
u Bukureštu koji je imao slične poruke."
Što se tiče odnosa sa Rusijom, o čemu je bilo dosta pitanja za gošću iz Amerike, gospođa Albright je rekla kako na stolu ima zanimljivih prijedloga i inicijativa, ali da NATO ne treba da svu svoju snagu fokusira samo na to pitanje. Tu su i odnosi sa Kinom i ostalima zemljama. Rusija jeste jedna od ključnih tačaka NATO-pažnje, ali ne i jedina, takođe je istakla gospođa Albright tokom današnjeg susreta sa članovima Vanjsko-političkog komiteta Evropskog parlamenta u Briselu.