Freedom
House, organizacija sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama koja se bavi
analizom i nadgledanjem demokratskih procesa i političkih prava čirom svijeta,
saopštava da je nivo sloboda i prošle godine, četvrtu godinu uzastopno, u padu,
da se smanjuje. Mada je bilo nekih poboljšanja tu i tamo, sa prošlogodišnjim
ukupnim pogoršanjem stanja sloboda, to je najduži vremenski period smanjivanja
nivoa sloboda za skoro 40 godina, koliko Freedom House objavljuje svoje
godišnje izvještaje.
Prema
analizama Freedom House-a, bilo da je riječ o brutalnim obračunima sa prosvjednicima u Iranu, ili o masovnim zatvaranjima aktivista u Kini, ili pak
da je riječ o ubistvima novinara i zagovornika poštivanja ljudskih prava u
Rusiji, 2009. godina je bila godina intenziviranih pritisaka na branitelje
ljudskih prava i građanske aktiviste.
Arch
Puddington, direktor istraživačkog odjela Freedom House-a, ističe da je u
najmanje 40 zemalja evidentan određeni nivo smanjenja sloboda, a u 16 poboljšan, i dodaje:
„Smanjenje
sloboda i prava uočljivo je u gotovo svakom dijelu svijeta, ali posebno u Africi,
na Srednjemj Istoku, Latinskoj Americi i u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza."
Freedom
House, u svojim godišnjim istraživanjima i izvještajima, rangira svaku zemlju prema trostepenoj skali
– slobodna, djelimično slobodna i ne-slobodna. Freedom House takođe i prati izborne
procese, ocjenjujući njihovu demokratičnost.
Prema
sistemu rangiranja od 194 države i 14 autonomnih teritorija (koje nemaju status
države) koje je Freedom House pratio i analizirao, broj država i teritorija u
kategoriji „slobodna" nije se mijenjao i ostao je na 89. Međutim, broj onih
rangiranih kao „ne-slobodna" porastao je prošle godine na 47, odnosno 5 više
nego u 2008. godine. Devet od tih
„ne-slobodnih" zemalja i teritorija, a među njima su Burma, Sjeverna Koreja,
Tibet, Libya, Sudan i Somalia, rangirane su kao „najgore od najgorih."
Gospodin
Puddington kaže da dio razloga za pad nivoa sloboda leži i u činjenici da omanja grupa uticajnih i
geo-strategijski značajnih zemlja kako
što su Rusija, Kina, Venecuela i Iran, služe kao model i uzor, ali i zaštitnik
manjih zemalja sa autoriratnim sistemima vlasti i vladanja. Drugi krupan razlog
po njemu je uzvratni pritisak vlastodržaca u mnogim zemljama i napori da se
uspostavi i održi kontrola nad organizacijama i grupama za zaštitu i poštivanje
ljudskih prava i nad ne-vladinim organizacijama čiji broj, inače, raste.
„U mnogim, mnogim zemljama, zapravo u većini zemalja u svijetu, raste broj građanskih organizacija. Raste broj ne-vladinih organizacija, raste broj oraganizacija za brigu o ženama, ekoloških grupa, raste broj sindikalnih oraganizacija... I sve one su izazov status qou-u" – ističe gospodin Puddington i izražava uvjerenje da će rast broja tih i takvih oraganizacija i grupa voditi, dugoročno gledano, povećanju sloboda i politčkih prava.
Kada su u pitanju balkanske države u izvještaju Freedom House-a
se ističe da su, usprkos velikoj nezaposlenosti,
sve većem siromaštvu i financijskoj
nestabilnosti u 5 zemalja povećane sveukupne
slobode u prošloj godini. To su Hrvatska,
Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Srbiju, ali ne i Bosna I Hercegovina.
Christopher Walker,
direktor studijskog odjela u Freedom House-u, ističe:
"Jedna od, inače malog broja, svjetlih tačaka ove
godine je bio Balkan, gdje smo u pet spomenitih zemalja zabilježili poboljšanja. To je mali
tračak svjetla u inače veoma tamnom izvještaju za prošlu godinu."
Po riječima gospodina
Walkera Crna Gora je jedina zemlja koja
je iz kategorije "djelimično slobodne" prešla u kategoriju "slobodne" u skladu
sa kriterijima Freedom House-a:
"To je rezultat izbora
koji su, kako se ojenjuje, održani na bolji način. U Crnoj Gori su učinjeni I značajni
napori da se usvoji i primjenjuje čitav niz zakona protiv korupcije."
Kosovo je jedina balkanska
zemlja za koju se izvještaju Freedom House-a kaže da je iz kategorije "neslobodne"
prešla u kategoriju "djelimično slobodna."
"To je rezultat
parlamentarnih izbora odrzanih u skladu sa međunarodnim standardima, kao i
koraka koji su na Kosovu poduzeti kako bi se učinkovitije priznala i poštivala prava
manjina" - istakao je gospodin Walker.
Freedom House Bosnu i Hercegovinu
i dalje svrstava u kategoriju "djelimično
slobodna." Gospodin Walker kaže da se mjesto koje BiH zauzima na listi nije
promijenilo u 2009. godini unatoč kontinuiranih etničkih napetosti u zemlji:
"Za stanje u BiH smo
zabrinuti, prije vega zbog nastavljanja nerješavanja i neprovođenja demokratskih
reformi."
Prema izvještaju
Freedom House-a, u Hrvatskoj i Srbiji, državama
obje u kategoriji "slobodna" zemalja,
zabilježena su dodatna poboljšanja političkih prava.
"Hrvatska je zabilježila
malo poboljšanje i uz Srbiju, u kojoj je uočljivo konsolidiranje procesa koji su već neko vrijeme u toku, pomakla se naviše na
listi Freedom House-a" – takođe je rekao gospodin Walker.
Kada je u pitanju
Makedonija, ta se zemlja i dalje nalazi u kategoriji "djelimično slobodna" mada je stanje sloboda i političkih prava protekloj godini
poboljšanje:
"To je bio rezultat i
lokalnih i državnih izbora koji su, prema mišljenju promatrača, uspješno održani
i reformi koje su uslijedile nakon parlamentarnih izbora 2008. godine" – rekao je
gospodin Walker, zaključujući pregled dijela izvještaja koji se odnosio na Balkan.
Kada su u pitanju drugi regioni, prema
analizama i istraživanjima Freedom House-a na području Azije je, u prosjeku,
zabilježeno najznačajnije poboljšanje stanja sloboda u prošloj godini, dok
Srednji Istok ostaje područje sa najsnažnijom represijom. Na području Afrike pogoršanje je
najznačajnije. Dečavalo se i u državama, najbogatijim na kontinentu, reformski
orijentiranim, kao i onim u kojima su režimi najrepesivniji. S tim u vezi
gospodin Puddington kaže:
„Teško
je, vrlo teško, uvrditi stvarni uzorak i uzrok. Afrika je kontinent vrlo
raznolikih država, vrlo raznolikih sistema i režima, od sklonih reformama do
onih autoritarnih."
Broj
demokracija temeljenih na izborima, odnosno na na taj način izraženoj volji
građana i birača, smanjen je za tri i sada stoji na brojci od 116. Razvoj
zbivanja u Hondurasu, Mozambiku, na Madagaskaru i u Nigeru „skinuo" je te
zemlje sa liste „izbornih demokracija," dok su uvjeti na Maldivima poboljšani
dovoljno da se Maldivi nađu na toj listi.
Freedom
House ističe da 2009. godinu karakterizira
rastući pritisak na novinare i nove medije, povećanje restrikcija na slobodu
udruživanja, te povećanje represija prema civilnim aktivistima angažiranim na
promoviranju političkih reformi i poštivanju ljudskih prava.
U
izvještaju Freedom House-a kaže se i da se predsjednik Sjedinjenih Američkih
Država Barack Obama prošle godine suočio
sa velikim izazovom u nastojanjima da izbalansira mjere sigurnosti i
vlastita obećanja o reviziji nekih antiterorističkih mjera koje je uvela
administracija njegovog prethodnika, predsjednika George W. Busha.
Kada je u pitanju Zapadna Evropa, čije se neke zemlje suočavaju i nose sa velikim prilivom useljenika iz zemalja sa velikom muslimanskom populacijom, Arch Puddington, direktor istraživačkog odjela Freedom House-a, ukazuje na činjenicu da je anti-imigraciona politika dovela da pada Švajcarske i Malte na listi zemalja, visokorangiranih u pogledu stanja sloboda i političkih prava.