Na osnovu prijedloga Evropske komisije, Evropski parlament će
na zasjedanju u Strazburu raspravljati o financijskoj pomoći BiH. Riječ je o
100 miliona eura kredita, koji bi u dva obroka bio uplaćen BiH tokom naredne
godine. Osnovna namjera Evropske komisije, koja stoji iza prijedloga dodjele te
pomoći je, kako se navodi u prijedlogu, da podrži stabilizaciju zemlje i da se
svježim novcem podrže finansijski balansi i, pored ostalog, finansiraju budžetske
potrebe na kakve je ukazao Međunarodni monetarni fond.
U Briselu se vjeruje da bi evropski novac trebao pomoći vladine programe
strukturnih reformi, kao i ublažiti posljedice globalne finansijske i ekonomske
krize.
U analizi prijedloga, o kojem će evropski parlamentraci glasati kasnije ove
sedmice, stoji, pored ostalog, da je globalna kriza u BiH postala posebno
vidljiva početkom i tokom 2009. godine. U kombinaciji sa naslijeđima loše
fiskalne politike, kriza nije ostavila
druge mogućnosti bosanskohercegovačkim vlastima nego da pomoć potraže od Međunarodnog
monetarnog fonda, sa kojim je započela realizacija stand by aranžmana teškog
1,15 milijardi eura na period od tri godine.
Zbog čega se Evropljanima žuri da zaključe i svoj dio finansijskog paketa
namijenjenog BiH?
Prije svega zbog potreba kakve ima zemlja koja je na putu kandidature, a potom i punopravnog evropskog članstva, te i zbog okolnosti u kojima se ovih dana nalazi Unija. Za koji dan, tačnije 1. Decembra, će na snagu stupiti Lisabonski sporazum i o sporazumu o finansijskoj pomoći BiH se mora odlušiti prije tog datuma. Ako ne, Evropska komisija će pod novim pravnim osnovama morati iznova da kreira sličan prijedlog.U tom dijelu parlamentarne diskusije zastunici se neće mnogo baviti političkom klimom u BiH.
To bi mogla biti tema diskusije po izvještaju Evropske komisije i
Evropskog vijeća o strategiji proširenja Unije, koji se očekuje u srijedu. Taj
dokumenat, nastao na osnovu izvještaja o napretku država Zapadnog Balkana u
reformskim i integracijskim procesima, neće imati mnogo ohrabrujućih riječi za
BiH. Političke prilike su ozbiljne, karakretriše ih odsustvo političkog
dogovora, a umjesto njega, na sceni je nacionalistička retorika koja ozbiljno
zabrinjava Brisel i ostatak međunarodne zajednice. Na konsenzus o, barem, okviru bosanskohercegovačke budućnosti
pozivaju i evropski parlamentarci koji aktivno zastupaju interese BiH, od
ukidanja viza, do ubrzanja integracisjkog procesa.
