Odmah nakon povrataka iz višednevnog boravka u Aziji, predsjednika SAD Baracka Obamu na domaćem tu u narednih nekoliko sedmica čekaju velika iskušenja – odluka o novoj američkoj strategiji u Afganistanu, reforma zdravstvene zaštite, i dalje nezadovoljavajuća ekonomska situacija i visoka stopa nezaposlenosti.
Više vojnika u Afganistanu ili ne …. ta se odluka smatra vjerojatno njegovom najvažnijom vanjskopolitičkom odlukom do sada.Gospodin Obama je tokom puta po Aziji izjavio da će odluku o slanju pojačanja donijeti u sljedećih nekoliko sedmica i da će Amerikancima objasniti detalje nove strategije za Afganistan i ono što će biti nužno učiniti da ona rezultira uspjehom.
Ovdašnje ankete ukazuju da je američka javnost prilično podijeljena o misiji u Afganistanu, posebno o cijeni te misije i dužini trajanja. Prema istraživanju mišljenja javnosti univerziteta Quinnipiac iz Connectucita, 48 posto ispitanika smatra da je treba nastaviti, dok 41 procenat misli da misija više nije vrijedna truda i da je SAD trebaju okončati. 47 odsto smatra da u Afganistan treba uputiti pojačanje od oko 40 tisuća novih vojnika, što je zatražio zapovjednik misije NATO-a u Afganistanu, dok se 42 posto ispitanika tome protivi.
Jedan od voditelja spomenute ankete, Peter Brown, kaže:
"Entuzijazam za rat u Afganistanu slabi.Također, sve je manje ljudi koji misle da se predsjednik s ovim problemom dobro nosi.Općenito gledano, ljudi postaju sve skeptičniji kada je u pitanju Afganistan i dugoročni američki ostanak u toj zemlji."
Koliko god Afganistan bio važan, on je samo jedna od važnih tačaka dnevnog reda Bijele kuće. Druga dva važna prioriteta su zapošljavanje i zdravstvo. U oktobru je nivo nezaposlenosti iznosio 10.2 odsto, najviše u posljednjih 26 godina.
Politički analitičar Tom DeFrank, inače kolumnist lista New York Daily News, kaže da je za predsjednika Obamu najvažnije da se poboljša ekonomska situacija.Jer, sljedeće godine, u novembru, biće održani izbori za puni saziv Zastupničkog doma Kongresa kao i za trećinu Senata.
"Bijela kuća od početka ističe da je najvažniji ekonomski oporavak i polazi od pretpostavke da će ekonomska situacija 2010. bolja.Međutim, kako se čini, i sljedeće godine će nezaposlenost biti iznad devet posto.Za svakog političara koji želi osvojiti još jedan izborni mandat, to je jako loša vijest."
|
|
Predsjednikov položaj će vjerojatno biti olakšan nakon glasanja u Senatu nastavku rasprava o reformi zdravstva. O tome je govorio i čelnik demokratske većine u Senatu Sjedinjenih Država, Harry Reid.
"Protivnicima reforme zdravstva postalo je jasno da je neće moći zaustaviti. Amerika je vrlo ozbiljna kada je riječ o reformi zdravstva. Prvi put u posljednjih šezdeset godina, od predsjednika Harryja Trumana, bićemo u mogućnosti da uvedemo korijenite promjene u zdravstvo."
Ostaje da se vidi, najkraće rečeno. Jer republikanci se protive reformi zdravstva, onakvoj kakvu je predložio predsjednik Obama, a i određeni broj demokrata u Kongresu. Čelnik republikanske manjine u Senatu Mitch McConnell tvrdi da će reforma biti preskupa I da nije dobro da država u tom području ima tako veliku ulogu:
"Javnost nam stalno poručuje …."prestanite s usvajanjem zakona koji imaju tisuće stranica. Koncentrirajte se na ekonomiju." Uopće mi nije jasno zbog čega demokrati insistiraju na reformi zdravstva. Građani me stalno kontaktiraju i traže da reformu zaustavimo."
|
|
Politički analitičar Stuart Rothenberg ocjenjuje da će reformu zdravstva u Kongresu biti teško u potpunosti progurati ove godine, prvo zbog loše ekonomske situacije, a drugo zbog sve veće zabrinutost zbog rastućeg državnog budžetkog manjka:
"Javnost brine ekonomija i visoka nezaposlenost. S druge strane, ljudi žele da se stvari mijenjaju. Taj osjećaj postoji već dobre dvije ili čak četiri godine. Međutim, u ovom trenutku, entuzijazam za promjene više pogoduje Republikanskoj stranci, jer je ona u manjini. U prošlim izbornim ciklusima, 2008. i 2006. godine, takvo je raspoloženje išlo u prilog demokratima."
Treba istaći i da je popularnost predsjednika Baracka Obame manja nego ranije. Po prvi put je ispod 50 odsto. Doduše, anketa univerziteta Quinnipiac upućuje da 74 procenata Amerikanaca i dalje pozitivno gleda na Baracka Obamu kao čovjeka, no njegovu politiku podržava tek 47 posto građana. Gospodin Brown kaže:
"Amerikancima se sviđa Barack Obama. Ali, odnios prema politici koju vodi je drugačiji. Sviđa im se manje, znatno manje. No, bez obzira na to, može se reći da nacija u njega ima znatno više povjerenja nego u republikance."
U prilog tome je i rezultat iz posljednjeg istraživanja javnog mnijenja. Kada je u pitanju zdravstvo, 45 posto Amerikanaca vjeruje gospodinu Obami, dok 36 posto vjeruje da bi se s tim problemom bolje nosila Republikanska stranka.