Linkovi

Sjedinjene Države – Kina: Koja zemlja više treba onu drugu?

  • William Ide

Kada američki predsjednik Barack Obama, ovog mjeseca, stigne u svoju prvu posjetu Kini, njegova prva stanica će biti komercijalni centar Shanghai. Američko-kineske ekonomske veze u toj mjeri postaju sve značajnije za ukupne medjusobne odnose dvije zemlje, da neki analitičari vjeruju da Washington namjerno izbjegava sporna pitanja sa Kinom u nastojanju da učini na volju kineskim liderima. Više o tome za Glas Amerike pripremio William Ide.

S obzirom na američke trgovine pretrpane robom proizvedenom u Kini, kao i na prezaposlene kineske tvornice, očito je koliko se dvije zemlje oslanjaju jedna na drugu.

Uprkos globalnoj financijskoj krizi, Sjedinjene Države ostaju najpouzdaniji kupac kineske robe, a Peking najveći u svijetu otkupljivač duga američke vlade.

Ekonomista, Nicholas Lardy kaže da je nespremnost Kine da uzima takozvane sekundarne kredite i ulazi u druge financijske transakcije visokog rizika, zaštitilo tu zemlju od posljedica svjatske ekonomske krize.

To je, takodjer, dramatično izmjenilo kineske odnose sa Sjedinjenim Državama.

"Sada Kina počinje nama držati lekcije, kako mi treba da izbalansiramo budžet, i očuvamo vrijednost dolara, i izbjegnemo inflaciju...Tako da su, u nekom smislu, uloge zaista promjenjene", kaže Nicholas Lardy iz Institut za medjunarodnu ekonomiju Peterson.

Očekuje se da će ekonomija u Kini ove godine rasti za preko 8 procenata, i njena otporonost na globalnu financijsku krizu je podigla povjerenje na medjunarodnoj sceni.

Kina je sada ključna zemlja u globalnim pitanjima, bilo da pomaže obnovi globalne ekonomije ili u borbi protiv klimatskih promjena. To neke navodi da administraciju predsjednika Obame optuže da izbjegava naljutiti Peking.

Kritičari ukazuju da je predsjednik Obama,kada je nedavno Dalai Lama posjetio Sjedinjene Države, odložio svoj susret sa tim dobitnikom Nobelobve nagrade za mir, dok ne završi svoju posjetu Kini. Oni, takodjer, kažu da je Washington izbjegao teže razgovore predhodne administracije oko vrijednosti kineske valute.

Randy Schriver je na čelu istraživačke grupe u Washingtonu, Projekat 2049. On smatra da se Obamin pristup na kraju neće isplatiti.

"Mislim da oni preuzimaju sračunati rizik kojeg ja ne bih preporučio."

Pitanja etničkih nemira u Kini, slobode religije, ljudskih prava i druga spornapitanja ' sve bi to Washington i dalje trebao pokretati sa Pekingom.

"Predpostavlja se da bi to bile smetnje za suradnju, ali ja mislim da Kina ima dovoljno vlastitog interesa, i uloženog, da suradjuje bez obzira šta mi budemo radili oko drugih pitanja", kaže Schriver.

Vrijednost kineske valute je dugo vremena sporno pitanje, i Kina se često optužuje da umanjuje vrijednost svog yuana kako bi njena roba bila jeftinija za izvoz.

Tokom izborne kampanje, Barack Obama je optuživao Kinu da manipuliše svojom valutom. Ali,sada američkiministar finansija izražava samo zabrinutost zbog kako je to nazvao, fleksibilnosti kineske monete, izbjegavajući oštrije optužbe.

Ipak, Nicholas Szechenyi, iz Centra za Strategijska i medjunarodna izučavanja, kaže da oprezni pristup Washingtona i nije tako mekan.

"Sigurno se čini da adminstracija nešto slabije naglašava pitanja ljudskih prava, da radi više na ekonomskim pitanjima, i drugim globalnim pitanjima kao klimatske promjene. Sa druge strane u oblasti trgovinske razmjene imate jak pritisak oko uvoza automobilskih guma iz Kine i možda oko željeza. Tako da mislim da je to pitanje balansa, i u kojoj oblasti Kinu želite angažirati."

U septembru, Washington je uveo carinu na uvoz automobilskih guma iz Kine, i istražuje cijene čelika kojeg Kina prodaje u Sjedinjenim Državama. Kina je odgovorila nametanjem svojih carina i istražuje uvoz peradi i auto-dijelova iz Amerike.

Neki upozoravaju da to može izazvati trgovinski rat, dok drugi tvrde da to predstavlja normalne trgovinske odnose.

U svakom slučaju to pokreće pitanje koja zemlja više treba onu drugu.

Evo šta misli Douglas Spelmen iz Woodrow Wilson Centra u Washingtonu:

"Znate, prije 10 godina, ja bih rekao da Kina više treba nas nego mi njih. Sada mislim da su to pravi medjusobno ovisni odnosi, na ekonomskom planu sigurno.

Ipak, Obamini kritičari kažu da će njegov put u Kinu biti test da li Sjedinjene Države i Kina mogu razviti bolje odnose, i da li je američka popustljivost u nekim pitanjima donjela konkretne rezultate u drugim.

XS
SM
MD
LG