Sutrašnje objavljivanje godišnjeg izvještaja Evropske
komisije o progresu država Zapadnog Balkana prema stabilnodsti i evropskim
integracijama, barem kada je riječ o BiH, nikoga ne dovodi u nedoumicu oko sadržaja
izvještaja.
Za Bosnu i Hercegovinu, ukoliko želi da se u skoro vrijeme pridruži kandidatima
za evropsko članstvo, neizbježan korak su ustavne reforme, kaže se, pored
ostalog, u redovonom godišnjem izvještaju Evropske komisije koji daje presjek napretka
kakav je načinjen u provođenju reformi i kretanju prema evropskim
integracijama. Iako se priznaje da je zadovoljavajući način na koji se
primjenjuje trgovinski dio Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, upozorava
se da su za ozbiljno shvatanje moguće aplikacije Sarajeva za punopravno članstvo,
neophodne ustavne promjene koje će omogućiti efikasno funkcionisanje državnih
institucija, što sada nije slučaj.
Ključna blokada progresu prepoznata je u sve goroj političkoj klimi, stalnim
političkim sukobima na relaciji Federacija BiH – Republika Srpska, zapaljivoj
retorici koja ne napušta svakodnevni politički život…
Bosna i Hercegovina, pored ostalog, mora ispuniti postavljene uslove i ciljeve
kako bi se zatvorio Ured visokog predstavnika, jer, ukazuju evropski zvaničnici, zemlji koja
je neka vrsta protektorata nije mjesto u
evropskom članstvu.
Kada je riječ o Srbiji, Komisija poziva Vijeće ministara da konačno deblokira
Privremeni trgovinski sporazum. Razlog za to se nalazi u činjenici da je zvanični
Beograd dokazao opredjeljenost evropskim integracijama i dodatno pospješio
saradnju sa Hagom, iako Mladić i Hadžić još uvijek nisu na optuženičkoj klupi.
Prepoznat je i napor države da primjeni ambiciozan plan evropskih integracija, što
bi, nakon deblokade Sporazuma, a uz dokazano sposobnu državnu upravu,
rezultiralo brzim napretkom prema Briselu.
Upozorava se i da Srbija treba da pokaže konstruktivniji stav prema Kosovu,
prvenstveno evropskoj civilnoj misiji i, posebno, njenom punom funkcionisanju
na sjeveru Kosova. Konstruktivnost Beograda bi dobro došla i kada je riječ o učešću
Kosova u regionalnim trgovinskim tokovima, poručiće se, popred ostalog, sutra
iz Brisela.
A uz ovo, danas se oglasio i Evropski sud auditora, vrhovno tijelo finansijske
kontrole poslovanja evropskih institucija, i to specijalnim izvještajem o
aktivnostima Evropske kolmisije na Zapadnom Balkanu na polju unutrašnjih
poslova i pravde. Njihov stav je da
Komisija ne smije odustajati od započetih projekata na terenu, posebno onih
koji vode sigurnijim granicama i efikasnijem sudstvu.
Član Evropskog suda auditora Maarten B. Engwirda je tim
povodom istakao:
"Dva su ključna pitanja: prvo, da granice budu sigurnije, jer unutar bivše
Jugoslavije postoji oko 5.000 kilometara m granica između sedam država.
Naravno, zbog uspješnije borbe protiv trgovine drogom i ljudima je važno da su
granice sigurne. Druga stvar su sudovi… provođenje zakona, da kriminalci
koje uhapsi policija zaista i budu privedeni pravdi…. Zato je gradnja snažnijeg
sudskog sistema jedan od ključnih prioriteta."
