Više od 99 odsto imovinskih zahtjeva izbjeglih i raseljenih lica u Bosni i Hercegovini je, shodno domaćem zakonodavstvu, riješeno. Međutim, Srbi izbjegli tokom posljednjeg rata iz Hrvatske, koji su mijenjali svoju imovinu u toj zemlji za kuće ili stanove u Bosni Hercegovini, suočavaju se sa gotovo nerješivim problemima. Naime, hrvatski sudovi ne prihvataju odluke bosanskohercegovačkih sudova tako da se nerijetko dešava da Srbi, izbjeglice iz Hrvatske gube imovinu i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini. Posljednji primjer je porodica Trivunović iz okoline Daruvara.
Odlukom banjalučkog Osnovnog suda Desimir i
Borjana Trivunović deložirani su 30. septembra iz kuće u Mišinom Hanu kod
Banjaluke, u koju su se 1994. godine uselili pošto su sudski zamijenili svoju
imovinu u Garešnici kod Daruvara sa jednom hrvatskom porodicom. Nakon 15 godina bivši vlasnik je osporio ovu
zamjenu što, shodno važećim propisima u Bosni i Hercegovini, priznaju domaći sudovi, ali ne i oni Hrvatskoj. Tako je porodica Trivunović izgubila imovinu
u Bosni i Hercegovini, dok im imanje u Hrvatskoj nije vraćeno. Od tada
obitavaju i spavaju pod otvorenim nebom ispred zgrade Narodne skupštine
Republike Srpske iščekujući, kako kažu, pravdu.
„Sporno u tom što… on je tražio vamo povrat
imovine... gospodin Krakić Petar… tražio povrat imovine… to je naš sud i naša
vlast donijela odluku da oni mogu vamo, a mi ne možemo tamo… Hrvatska ne da, ne
moremo dobit papire, ne moremo ništa…" – govori Desimir Trivunović, a njegova
supruga Borjana dodaje:
„Ono sad tamo i da nam dadne, mi tamo ne
možemo…. Nemamo papira, ne možemo ništa. Ništa mi nemamo što se tiče njihovih
papira…. A ja sam išla kada je on podnio povrat imovine, ja sam išla da vidim
šta može… i meni kaže ova… ovaj… ženska u katastru i u gruntovnici… kaže… draga
gospođo vi nemate šta ovdje tražit
pošto vama vamo ne daju. Ne daju
vam papire, ne daju vam domovnice, ne daju vam vaš posjed…"
„Ja oću ovdje u svoju kuću… eno tamo njemu u
Hrvatskoj njegovo, meni moje ovdje kako smo mijenjali '94.
I da se to jednom prekine za sva
vremena…. Ne samo za mene, nego za cijeli srpski narod iz Hrvatske. Da to
jednom stane i da zna svijet šta se radio od nas Srba iz Hrvatske… Hrvati nas
istjerali iz Hrvatske, sada nas gone iz Srpske Republike. Pa dokle… ima li to smisla…" – pita se, sa
gorčinom, Desimir Trivunović.
Procjenjuje sa da u Bosni i Hercegovini živi
oko 5 hiljada ljudi sa bosanskohercegovačkim državljanstvom koji su od 1990.
godine napustili Hrvatsku, a da do sada
nisu riješili imovinske odnose ili prava iz radnog odnosa.
Nikola Puzigaća, predsjednik Udruženja radnika i invalida rada izbjeglih iz
Hrvatske, kaže:
„Imamo poteškoće da dođemo, rećemo, u posjed
radnih knjižica, dokumentacije, svega drugoga iz rada i radnog odnosa, radnog
staža i tako…. Sve, inače, ide na ruku
Hrvata. Mi imamo da smo se žalili, znači, Savjetu Evrope, Evropskoj Uniji…
imamo pismo od pape kome smo se isto tako žalili da krše ljudska prava i tako
dalje. Hrvatska jednostavno vješto izbjegava, a Evropska Unija i svi drugi neće
to da prime k znanju… da se krše ljudska prava."
Stoga,predstavnici više udruženja koja okupljaju izbjeglice iz Hrvatske očekuju, prije svih, od vlasti Bosne i Hercegovine da intenziviraju razgovore sa Hrvatskom i Evropskom Unijom kako bi se 15 godina nakon rata riješili problemi ljudi, koji su, kako kažu, građani drugog reda u obje države.
