Ministri vanjskih
poslova Češke, Mađarske, Poljske i Slovačke, zemalja koje čine takozvanu
Višegradsku grupu, inače članica Evropske unije, saglasili su se da podrže
apriracije zemalja Zapadnog Balkana za članstvo u Evropskoj uniji i u NATO
savezu. Na sastanku koji je održan u
Budimpešti, glavnom gradu Mađarske, bili su prisutni i ministri vanjskih
poslova zemalja o kojima je bilo riječi.
Mađarski ministar
vanjskih poslova Peter Balazs izjavio je nakon održanog sastanka da su on i
njegove kolege, odnosno njihove zemlja spremne praktično podržati Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru,
Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju i Srbiju na vrlo zatjevnom putu prema
euro-atlantskim organizacijama i savezima.
Za Hrvatsku se već
očekuje da će u Evropsku uniju ući 2011.
godine, što gospodin Balazs i njegove kolege ocjenjuju kao korak koji će dati
krupan podsticaj procesu integracije i ohrabrenje i ostalim zapadnobalkanskim
zemljama da provedu potrebne reforme, odnosno ispune uvjete za prijem u
članstvo.
Ministri vanjskih poslova
Španije i Belgije, koji su takođe prisustvovali sastanku u Budimepešti, iako
njihove zemlje nisu šlanice Višegradske grupe, ali će predsjedavati Evropskom
unijom toko 2010. godine, takođe podržavaju integriranje zemalja Zapadnog
Balkana.
Ministre okupljene
jučer u Budimpešti uveliko brinu tenzije
prisutne u regionu i diplomati ističu da te tenzije još uvijek odlažu punu
integraciju u euro-atlantske asocijacije zemalja Zapadnog Balkana, a posebno
Bosne i Hercegovine. Stoga će evropski i američki zvaničnici posjetiti Sarajevo
u nastojanju da se prevaziđe tamošnji politički ćor-sokak. Švedski ministar
vanjskih poslova Carl Bildt i zamjenik američkog sekretara državnih poslova Jim
Steinberg susrešće se sa bosanskohercegovačkim zvaničnicima u glavnom gradu BiH
u petak kako bi još jednom pokušali podstaći politički dijalog, prije svega na
relaciji Federacija BiH-Republika Srpska.
Ministar vanjskih
poslova BiH Sven Alkalaj, nakon sastanka u Budimpešti, izjavio je za Glas Amerike da se nada će
Sjedinjene Američke Države i Evropska unija pružiti pomoć procesu promjene ustava, sada uveliko
podijeljene BiH i procesu poboljšanja upravljanja zemljom.
„Očekujemo da će
zajednički prijedlog Sjedinjenih Država i Evropske unije donijeti proboj u
sadašnjem zastoju. Ono što se sada dešava posljedica je neprimjerenog ustava
koji sadrži brojne odredbe što omogućavaju blokade i mehanizme koji ne
dozvoljavaju da proces odlučivanja teče glatko. Vjerujem da Ustav BiH treba
biti mijenjan, da treba biti poboljšan. Ali moramo biti realisti.... Mi ne
možemo očekivati, da tako kažem, revolucionarne promjene" - rekao je, pored
ostalog, gospodin Alkalaj.
Tenzije na prostoru Zapadnog Balkana su i osnovni razlog što hiljade pripadnika NATO snaga i snaga Evropske unije trebaju i dalje ostati raspoređeni u regionu za još neko vrijeme, takođe je istaknuto na jučerašnjem susretu ministara vanjskih poslova zemalja Višegradske grupe, kojem su prisustvovali i njihove kolege iz Španije, Belgije i zemalja Zapadnog Balkana.