Odluka Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na teritoriji bivše Jugoslavije da odobri zatvorenici Biljani Plavšić ranije poštanje na slobodu izazvala je žestoke reakcije u dijelu bosanskohercegovačke javnosti.
Predsjednica udruženja „Majke enklava Srebrenica i Žepa“ Munira Subašić ovakvu odluku smatra dokazom politike koja pokušava izjednačiti zločince i žrtve, odnosno žrtve učiniti zločincima i obrnuto. Ona je dodala da će Udruženje uputiti oštar protest i pismo glavnom tužitelju Tribunala Sergu Brammerzu, predsjedniku Patricku Robinsonu i trojici sudija koji su donijeli sramotnu odluku.
Žrtve srpskih zločina, ističe Subašićeva, posebno su ogorčene na mogućnosti i tretman koje osuđeni ratni zločinci imaju u zatvorima širom Evrope u kojima služe kazne.
"Biljana Plavšić je u zatvoru napisala knjigu u kojoj je rekla da je ponosna na sebe i na svoj narod i da bi opet bila ono što je bila 1991. i 1992. godine. Nije se pokajala i nije izrazila žaljenje zbog zločina", izjavila je Subašić ponavljajući još jednom da zločinci imaju pravo na sve, a majke namaju pravo znati gdje su kosti njihove djece.
"Pitamo se da li će puštanje ratnih zločina na slobodu biti buduća praksa Haškog tribunala? Mi smo vjerovale da Međunarodni krivični sud nije pod utjecajem svjetske politike, ali smo tek sad shvatile da jeste što je šokantno, jer je Tribunal osnovan zbog žrtava kako se to nikad ne bi ponovilo i zaboravilo", kaže predsjednica udruženja "Žene žrtve rata" ,Bakira Hasečić.
Bez obzira što smo ogorčeni na ovakvu odluku, koja se može zvati bilo kakvim imenom, ali sigurno nije pravda, odluke pravosudnih institucija se moraju prihvatiti, ocijenio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić komentirajući odluku Haškog tribunala da bivša predsjednica RS-a Biljana Plavšić, nakon dvije trećine odslužene kazne, bude puštena na prijevremenu slobodu.
- Ali u očima prije svega onih koji su žrtve rata u BiH i politike Biljane Plavšić, i svih onih koji vjeruju u BiH i univerzalna načela pravde, Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije sigurno više neće biti ono što je bio do donošenja ove odluke, stav je predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, Željka Komšića.
