Predsjednik
Obama kaže da je vrijeme da Kongres podhitno učini nešto da se smanje troškovi
zdravstvenog osiguranja i njege, i da se obezbijedi jednog zauvijek da svi
Amerikanci imaju pristup dobroj i prijemčivoj zdravstvenoj njezi.
Kao
što je poznato, medjutim, mnogi kritiziraju predsjednikov plan zbog velikih
troškova koji se očekuju za njegovo ostvarenje, pogotovo što se ekonomija tek
počela polako oporavljati od najgore recesije od drugog svjetskog rata naovamo.
Amerikanci
potroše dva i četvrt biliona dolara godišnje na zdravstveno osiguranje i
liječenje, što je ogromna suma za koju stručnjaci tvrde da će se udvostručiti u
slijedećih 10 godina. Čak ako ništa ne bude uradjeno što bi povećalo troškove,
Norman Ornstein iz Instituta American Enterprise tvrdi da će se problem
pogoršati.
Norman
Ornstein, Institut zapolitičku analizu, American Enterprise: Neizvjesnost, sve
veća koštanja, promjene u ponašanju ljudi, sve slabije opcije, sve to stiže ako
i ne bude promjene u sistemu.
A
to je zato što se troškovi na zdravlje
povećavaju brže nego američke plaće. Po podacima Ministarstva zdravlja, ukupni
zdravstveni troškovi su se povećali sa 6 posto od bruto nacionalnog dohotka,
1965. na 17 posto 2008. godine.
Ako
se održi trenutni tempo rasta, neki upozoravaju da bi zdravstvena njega mogla
pojesti 41 posto prihoda do 2036. godine, što bi tjeralo sve veći broj ljudi da
izbjegavaju osugaranje.
Obraćajući se članovima Kongresa u srijedu, predsjednik Obama je rekao da medjutim održavanje statusa quo nije opcija: Svi u ovoj sali znaju šta će se dogoditi, ako ne učinimo ništa: naš deficit će rasti, veći broj porodica će bankrotirati, više biznisa će biti zatvoreno.
Medjutim,
neka privatna osiguravajuća društva navode da je predsjednikov prijedlog
praktički vladino preuzimanje zdravstvenog osiguranja.
Karen
Ignani je na čelu koalicije privatnih osiguravajućih kompanija: Stvaramo novi
program kojim će rukovoditi vlada i koji će progutati sve ostalo.
Neki
ekonomisti tvrde da to nije istina.
Analitičarka
Anne Mathias navodi da je to isto kao tvrditi da će američka poštanska služba
navesti privatni Federal Expres da zatvori biznis: Možete li da zamislite da će
bilo koja kompanija kojom rukovodi vlada biti u stanju da primora veliku
kompaniju u privatnom sektoru da zatvori biznis?, pita ona.
Medjutim,
s obzirom na cijenu koštanja od hiljadu milijardi dolara tokom desetogodišnjeg
perioda, kritičari navode da bi zdravstvena reforma mogla poremetiti ionako
slab ekonomski oporavak.
Ekonomista
Mark Zandi priznaje da je ishod neizvestan, ali dodaje da predsjednik mora
pribjeći tom rješenju: Reforma zdravstvenog sistema mora smanjiti rast troškova
zdravstvene zaštite na duge staze. Pri tome mislim na 10, 20, 30, 40, 50
godina. Ako to ne učinimo, onda će naši budžetski problemi, naši fiskalni
problemi biti izuzetno ozbiljni i teški.
Gospodin Zandi kaže da nesposobnost države da se pozabavi problemima koji proističu iz porasta cijene zdravstvene njege , može nanijeti štetu povjerenju investitora i dodatno umanjiti izglede za pun ekonomski oporavak.
