Zdravstveni zvaničnici i
istraživači u Sjedinjenim Američkim Državama rade dananoćno na pripremama za
predstojeću, jesensku sezonu gripe koja obično počinje krajem oktobra. Ove
godine početak i vrhunac mogao bi uslijediti i ranije nego što je to
uobičajeno. Vakcine protiv virusa H1N1 uvrzano bivaju testirane, a Svjetska zdravstvena
organizacija očekuje da će veliki, zapravo ogroman broj doza biti pripremljen
na vrijeme. I kako se šire saznanja o virusu, sve je više usporedbi sa virusom
Španske gripe koji se pojavio 1918. godine. Na fakultetu za javno zdravstvo Bloomberg, inače u sastavu
univerziteta Johns
Hopkins, gdje rade neki od vrhunskih znanstvenika, obavljaju se istraživanja
o mutacijama virusa H1N1 i potrebnim kontra-mjerama.
Smatraju li ti znanstvenici da bi
se 1918. godina mogla ponoviti ove, 2009. godine?
Prema zvaničnim
podacima Svjetske zdravstevene organizacija kod skoro 100.000 osoba širom
svijeta dijagnosticirana je svinjska gripa. Mnogi epidemiolozi smatraju da
milioni slučajeva tog oboljenja nisu potvrđeni i da bi mnogo više osoba
sjeverne hemisfere bi moglo biti inficirano virusom H1N1 tokom jesenske sezone
gripe. Unatoč svemu onome što se do sada zna o virusu H1N1, ipak nije jasno koliku i kakva prijetnju zaista
predstavlja taj virus.
Andrew Pekozs, profesor
mikrobiologije i imunologije na univerzitetu Johns Hopkins, ističe da virus
H1N1 ima određenih sličnosti sa virusom Španske gripe, uzročnikom pandemije
1918. godine. Tada je oboljela jedna trećina svjetskog stanovništva, a umrlo
najmanje 50 miliona osoba. Istraživanja koja je obavio ukazuju, smatra on, da virus H1N1 ipak neće biti tako opasan:
"Ovogodišnji virus H1N1
nema one izrazito infektivne i opasne karakteristike kao što je imao smrtnosni
virus 1918. godine. Stoga ne mislim da bi mogao mutirati u toliko opasan oblik
kao što je bio virus Španske gripe."
Profesor Pekozs ne
sumnja da će virus H1N1 vjerojatno izazvati brojna oboljenja na sjevernom
dijelu zemljine kugle:
"Ako pogledamo na južni
dio hemisfere, gdje je sezona gripe u središnjem dijelu, tamo se gripa javila ranije, slučajevi su brojniji,
virus se širi brže nego što je to normalno za sezonu gripe. I nema razloga da
ne očekujemo isto kada i ovdje, na sjevernom dijelu, zahladi i kada uslovi za
širenje gripe budu optimalniji."
Svaka gripa ima
drugačije karakteristike i napada drugačije grupe stanovništva. Za 1918. godinu
karakteristično je da je među oboljelim i mrlim najviše je bilo mladih, zdravih
osoba. Skoro polovina umrlih bili su stari od 20 do 40 godina. Nažalost, taj fenomen se izgleda ponavlja i ovog puta.
Starije osobe, tradicionalne žrtve gripe,
manje su obolijevale ove godine, vjerojatno zato što je njihov imunitet
prema virusu gripe ojačao. Zbog toga profesor Pekozs i ističe i upozorava:
"Postoje brojni dokazi
da virusom H1N1 bivaju mnogo više inficirane, zdrave odrasle osobe. Takođe je sasvim sigurno da je
među oboljelim mnogo djece i trudnica. To su grupe stanovništva koje bi trebalo
da budu posebno oprezne tokom predstojeće sezone gripe."
Sjeverna zemljina
hemisfera, najjednostavnije i najkraće rečeno, sezonu gripe mora dočekati mnogo
pripremljenija nego ranijih godina. Mnogo više osoba će oboljeti, medicinski
stručnjaci upozoravaju da će vjerojatno i broj teško oboljelih od virusa H1N1 i
umrlih biti proporcionalno veći.
Ljekari, istraživači, zdravstevi i drugi nadležni zvaničnici ističu da ljudi ne bi trebalo da paniče. 1918. godine nije bilo odgovarajuće vakcine, medicinska znanost bila je na mnogo manjem stupnju, istraživački i laboratorijski rad na mnogo nižem tehničko-tehnološkom nivou, mogućnosti proizvodnje vakcina i lijekova neuporedivo skromnije. Naredne jeseni vakcine i mnogi lijekovi biće dostupni, a i mjere predostrožnosti već su, i biće na mnogo, mnogo većoj razini nego u vrijeme pandemije Španske gripe.
